• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Tenderi, boravišta, udruge, lokacijske, građevinske i ine dozvole, povrat nacionalizirane imovine, komunalne naknade i doprinosi u Bosni i Hercegovini
 #690  Postao/la comodore
 ned lip 23, 2019 1:30 pm
Povreda zasticenog robnog ziga

Postoji povreda zaštićenog robnog žiga kada je upotrijebljena ista ili slična karakteristična riječ, bez obzira na različite boje i oblike robnih žigova, te i kada svojim izgledom i znakom obilježavanja iste robe može dovesti u zabludu prosječnog potrošača na teritoriji Bosne i Hercegovine.



Iz obrazloženja:

Osporenim rješenjem tuženi je odbio zahtjev tužitelja za proglašavanje odnosno poništenje osporenog medjunarodnog žiga zato što je ocijenio da osporeni žig, s jedne strane, i žigovi tužitelja navedeni u prijedlogu, s druge strane, dovoljno se razlikuju da je po ocjeni tuženog sličnost zanemarljiva, tako da isti mogu nesmetano egzistirati na tržištu. Tuženi, naime, smatra da se radi o žigovima čija je sličnost zanemarljiva jer je u osporenom žigu znak Smirnov napisan ćiriličnim pismom, zbog toga je prepoznatljiv na tržištu i prosječan potrošač neće biti doveden u zabludu u pogledu proizvodjača. Stoga tuženi smatra da zahtjev tužitelja nije osnovan i da nisu ispunjeni uvjeti da se osporeni medjunarodni žig poništi na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Medjutim, ovaj Sud nalazi da tuženi u postupku rješavanja o zahtjevu tužitelja nije uzeo u obzir sve činjenice odlučne za ocjenu da li je znak koji sadrži osporeni žig podoban za razlikovanje robe u privrednom prometu, niti je uzeo u obzir posebno vrijeme i obim dosadašnje upotrebe tužiteljevog žiga na teritoriji Bosne i Hercegovine. Tuženi, takodjer, u postupku nije imao u vidu odredbe člana 25 stav 1 tačka 5 i 8 Zakona o patentima i znacima razlikovanja („Službeni list R BiH“, broj: 21/99), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog rješenja, kao ni pravila Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva, koja je univerzalni i opći izvor medjunarodnog materijalnog prava industrijskog vlasništva i kojom konvencijom se regulišu temeljna načela medjunarodne zaštite iz područja industrijskog vlasništva. Citiranim odredbama Zakona o patentima i znacima razlikovanja propisano je da se žigom ne može zaštititi znak koji svojim izgledom nije podoban za razlikovanje roba u privrednom prometu, zatim koji svojim izledom može stvoriti zabunu u prometu, a naročito znak koji može da dovede u zabludu prosječnog potrošača ili znak koji je sličan ranije zaštićenom znaku druge osobe za označavanje iste ili slične robe. Osim toga, prema pravilima Pariške konvencije, registrirani žig će se poništiti ako je reprodukcija, oponašanje ili prijevod takav da može stvoriti zbrku s nekim žigom u toj zemlji koji je nedvojbeno poznat kao žig osobe koja uživa pravo zaštite i pravo da se koristi tim žigom za istovjetne ili slične proizvode (član 6 bis citirane Konvencije), a u odredbi člana 6 quinquies tačka B iste Konvencije propisano je da se neće moći odbiti registracija ni poništenje žiga, osim kada je žig takve naravi da može naškoditi stečeni pravima treće osobe u zemlji u kojoj se zahtijeva zaštita i kada se žig sastoji isključivo od znakova ili obilježja koji bi mogli dovesti u zabludu prosječnog potrošača.

U konkretnom slučaju iz podataka u spisu i navoda tužitelja proizilazi da tužitelj, kao zainteresirana osoba – vlasnik pet zaštićenih žigova, ima pravo prioriteta svojih žigova na teritoriji Bosne i Hercegovine, jer je prijavu za zaštitu svojih žigova podnio 04.04.1997.godine, a osporeni medjunarodni žig je na osnovu prijave od 30.07.1998.godine

registriran kod Medjunarodnog ureda, što je evidentno iz izvoda ovog žiga iz medjunarodne baze za žigove. Iz ovog izvoda proizilazi da osporeni medjunarodni žig sadrži znak obilježavanja – prezime Smirnov pisano ćiriličnim pismom kao i tužiteljevih pet zaštićenih žigova čiji je znak naveden u različitim transakcijama Smirnov ili Smirnoff, kojim se znakom tužitelj već duži niz godina služi za prodaju alkoholnih pića, naročito votke, u cijelom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini. Iz podataka u spisu slijedi da osporeni žig služi za označavanje iste robe kao i zaštićeni tužiteljevi žigovi, tj. za označavanje alkoholnih pića iz klase 33 Medjunarodne klasifikacije robe i usluga. Nije sporno da se radi o renomiranom proizvodjaču alkoholnih pića s medjunarodnim priznanjima i nagradama koje tužitelj decenijama prodaje na svjetskom tržištu, pa i u Bosni i Hercegovini.

Polazeći od izloženog, ovaj sud nalazi da se navedeni osporeni medjunarodni žig sastoji od identičnog znaka obilježavanja u tekstualnom smislu, tj. sadrži karakteristično prezime Smirnov, kao i zaštićenih pet žigova tužitelja, koji ovaj žig koristi s navedenim znakom u različitim transakcijama, pa je pogrešan zaključak tuženog da se radi o žigovima zanemarljive sličnosti. Ovaj zaključak tuženog je suprotan sudskoj praksi ovih prostora koja je zauzela stav da postoji povreda zaštićenog robnog žiga kada je upotrijebljena ista ili slična karakteristična riječ, bez obzira na različite boje i oblike robnih žigova. Nadalje, osporeni medjunarodni žig sa istim znakom služi za obilježavanje iste robe iz klase 33 Medjunarodne klasifikacije roba i usluga odnosno za označavanje alkoholnih pića kao i zaštićeni žigovi tužitelja na području Bosne i Hercegovine, pa, po ocjeni ovog suda, osporeni žig svojim izgledom i znakom obilježavanja iste robe može dovesti do zabune u prometu, a naročito može dovesti u zabludu prosječnog potrošača na teritoriji Bosne i Hercegovine. Pri tome se ne može zanemariti okolnost da većina stanovništva u Bosni i Hercegovini poznaje ćirilično pismo, pa znak obilježavanja na osporenom žigu pisan ćiriličnim pismom nije podoban za razlikovanje roba u prometu sa aspekta prosječnog potrošača na teritoriji Bosne i Hercegovine. Navedene okolnosti su razlog za poništenje žiga propisan citiranim odredbama člana 25 stav 1 tačka 5 i 8 Zakona o patentima i znacima razlikovanja. Osim toga, tužitelj ima pravo prvenstva zaštićenih žigova na teritoriji Bosne i Hercegovine, a vlasnik je općepoznatog žiga kako u svijetu, tako i na području Bosne i Hercegovine, pa bi zaštitom osporenog žiga bilo ugroženo pravo tužitelja kao vlasnika ranije zaštićenih žigova, odnosno radilo bi se o žigu koji bi mogao naštetiti stečenim pravima tužitelja na teritoriji Bosne i Hercegovine, što je razlog za poništenje žiga propisan citiranim odredbama Pariške konvencije. Stoga, po ocjeni ovog Suda, tuženi prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja nije imao u vidu naprijed navedene okolnosti koje su odlučne za ocjenu da li je osporeni žig podoban za razlikovanje roba u prometu, a posebno nije uzeo u obzir obim i vrijeme ranije upotrebe zaštićenih žigova tužitelja. Ovaj Sud ukazuje da prema odredbi člana 24 stav 1 citiranog Zakona žigom se može zaštititi samo znak koji je podoban za razlikovanje roba u prometu.

Iz svega izloženog ovaj Sud je primjenom odredbe člana 37 stav 2 Zakona o upravnim sporovima BiH osporeno rješenje poništio i predmet vratio tuženom na ponovno rješavanje, s tim da tuženi u ponovnom postupku ima u vidu upute navedene u ovoj presudi, te da pravilnom primjenom materijalnog prava i nakon ocjene svih relevantnih okolnosti donese odgovarajuće rješenje.

(Presuda Suda Bosne i Hercegovine, broj: U-07/04 od 14.05.2004.godine)

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum