PRAVNA POSLjEDICA ZAKLjUČENjA UGOVORA O POKLONU RADI IZBJEGAVANjA VRAĆANjA ZAJMA
Zakon o obligacionim odnosima
član 53
Poklanjanjem nekretnine svojoj djeci poklonodavac je onemogućio sudsko izvršenje na nekretnini radi namirenja potraživanja svog povjerioca prema njemu kao zajmoprimcu, pa je takav ugovor o poklonu ništav jer je pobuda koja je osnov ugovora nedopuštena.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u... utvrđeno je da je ništav ugovor o prenosu nekretnina,...Dosljedno prednjem ima se brisati upis izvršen dana 26.10.2010. godine na nekretninama označenim kao... izvršen na osnovu ugovora o prenosu nekretnina..., zaključen između... pa se ima uspostaviti vlasničko zemljišno-knjižno pravo, ono koje je bilo prije izvršenog upisa.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u...broj...žalba tuženih je odbijena i prvostepena presuda potvrđena.
Protiv drugostepene presude tuženi od 1 -3 su blagovremeno izjavili reviziju zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava,...
Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u reviziji i po službenoj dužnosti u smislu odredbi člana 241. Zakona o parničnom postupku (u daljem tekstu ZPP), ovaj sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Revizija nije osnovana.
... Pitanje u ovom sporu je kakve posljedice nastaju tuženikovim zaključenjem ugovora o poklonu sa djecom, što pravilno nalazi i o tome daje obrazloženje nižestepeni sud. Ni sama činjenica koju navodi prvotuženi u reviziji da je ugovor o poklonu sačinio prije više od godinu dana nego što je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje, a da je od sudske nagodbe sa tužiteljem za isplatu preostalog iznosa prošlo više od dvije godine, ne opravdava i ne umanjuje razlog tuženog, koji nalaze nižestepeni sudovi, da zaključi ugovor o poklonu. Upravo takvi navodi osnovano ukazuju na pravilnost zaključka prvostepenog suda, prihvaćenog od strane drugostepenog suda, da je 30.2. 2010. godine zaključen ugovor o poklonu prvotuženog sa djecom iako nije vratio ostatak dužnog iznosa po zaključenom ugovoru o zajmu sa tužiteljem još 2005. godine na iznos od 65.000,00 KM. Godine 2008. tužitelj i prvotuženi su sačinili sudsku nagodbu da će prvotuženi ostatak duga platiti do 31. 12. 2010. godine, da bi prvotuženi 30. 9. 2009. godine zaključio sa svojom djecom ugovor o poklonu nekretnine na kojoj je i dalje ostao u posjedu, kao što je bio i prije zaključenja ugovora.
Pošto je prvotuženi kao zajmoprimac znao da duže vremena tužitelju duguje veći novčani iznos, a da je zemljišnoknjižni ured suda odbio upisati zabilježbu izvršenja na nekretnini sa obrazloženjem da izvršenik više nije vlasnik nego njegova djeca to, i po ocjeni ovog suda, ukazuje da je pobuda prvotuženog za zaključenje ugovora o poklonu sa djecom bila izbjegavanje vraćanja zajma tužitelju.
Prema odredbi člana 53. ZOO. pobude iz kojih je ugovor zaključen ne utiču na njegovu punovažnost (stav 1.).
Ali, ako je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku jednog ugovarača da zaključi ugovor ili ako je to drugi ugovarač znao ili morao znati, ugovor će biti bez dejstva (stav 2.).
Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo i kad drugi ugovarač nije znao da je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku njegovog saugovarača (stav 3.).
U konkretnom slučaju pobuda prvotuženog je, kako je pravilno ocijenio drugostepeni sud, bila upravo da poklanjanjem nekretnine svojoj djeci onemogući sudsko izvršenje na nekretnini radi namirenja potraživanja tužitelja kao povjerioca prema njemu kao zajmoprimcu.
Pošto se radi o poklonu (ugovor bez naknade), čak i kada ostali tuženi - poklonoprimci nisu znali za takvu nedopuštenu pobudu njihovog oca kao poklonodavca, predmetni ugovor o poklonu, u smislu člana 53. stav 3. ZOO, nema pravno dejstvo.
Pravilno je ocijenio drugostepeni sud da je za konkretno učinjeni poklon pobuda, koja je osnov ugovora, nedopuštena (poklon radi očitog izbjegavanja sudskog izvršenja na poklonjenoj nekretnini), pa slijedi da je osnov ugovora o poklonu bio nedopušten, a tim i da je takav ugovor ništav (član 52. ZOO).
Ovako nedopuštenom pobudom se, kako pravilno zaključuje drugostepeni sud, narušava načelo savjesnosti i poštenja, zabrane zloupotrebe prava, kršenje ispunjenja obaveze (član 12, 13. i 17. ZOO).
Dakle, drugostepeni sud je, pravilnom primjenom odredaba procesnog i materijalnog prava (član 12, 13, 17, 52. i 53. ZOO), pravilno odlučio da žalbu tuženih odbije i potvrdi prvostepenu presudu."
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, 17 0 P 062474 18 Rev od 20.8.2019. godine)
Zakon o obligacionim odnosima
član 53
Poklanjanjem nekretnine svojoj djeci poklonodavac je onemogućio sudsko izvršenje na nekretnini radi namirenja potraživanja svog povjerioca prema njemu kao zajmoprimcu, pa je takav ugovor o poklonu ništav jer je pobuda koja je osnov ugovora nedopuštena.
Obrazloženje:
"Prvostepenom presudom Općinskog suda u... utvrđeno je da je ništav ugovor o prenosu nekretnina,...Dosljedno prednjem ima se brisati upis izvršen dana 26.10.2010. godine na nekretninama označenim kao... izvršen na osnovu ugovora o prenosu nekretnina..., zaključen između... pa se ima uspostaviti vlasničko zemljišno-knjižno pravo, ono koje je bilo prije izvršenog upisa.
Drugostepenom presudom Kantonalnog suda u...broj...žalba tuženih je odbijena i prvostepena presuda potvrđena.
Protiv drugostepene presude tuženi od 1 -3 su blagovremeno izjavili reviziju zbog povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava,...
Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u reviziji i po službenoj dužnosti u smislu odredbi člana 241. Zakona o parničnom postupku (u daljem tekstu ZPP), ovaj sud je odlučio kao u izreci iz sljedećih razloga:
Revizija nije osnovana.
... Pitanje u ovom sporu je kakve posljedice nastaju tuženikovim zaključenjem ugovora o poklonu sa djecom, što pravilno nalazi i o tome daje obrazloženje nižestepeni sud. Ni sama činjenica koju navodi prvotuženi u reviziji da je ugovor o poklonu sačinio prije više od godinu dana nego što je tužitelj podnio prijedlog za izvršenje, a da je od sudske nagodbe sa tužiteljem za isplatu preostalog iznosa prošlo više od dvije godine, ne opravdava i ne umanjuje razlog tuženog, koji nalaze nižestepeni sudovi, da zaključi ugovor o poklonu. Upravo takvi navodi osnovano ukazuju na pravilnost zaključka prvostepenog suda, prihvaćenog od strane drugostepenog suda, da je 30.2. 2010. godine zaključen ugovor o poklonu prvotuženog sa djecom iako nije vratio ostatak dužnog iznosa po zaključenom ugovoru o zajmu sa tužiteljem još 2005. godine na iznos od 65.000,00 KM. Godine 2008. tužitelj i prvotuženi su sačinili sudsku nagodbu da će prvotuženi ostatak duga platiti do 31. 12. 2010. godine, da bi prvotuženi 30. 9. 2009. godine zaključio sa svojom djecom ugovor o poklonu nekretnine na kojoj je i dalje ostao u posjedu, kao što je bio i prije zaključenja ugovora.
Pošto je prvotuženi kao zajmoprimac znao da duže vremena tužitelju duguje veći novčani iznos, a da je zemljišnoknjižni ured suda odbio upisati zabilježbu izvršenja na nekretnini sa obrazloženjem da izvršenik više nije vlasnik nego njegova djeca to, i po ocjeni ovog suda, ukazuje da je pobuda prvotuženog za zaključenje ugovora o poklonu sa djecom bila izbjegavanje vraćanja zajma tužitelju.
Prema odredbi člana 53. ZOO. pobude iz kojih je ugovor zaključen ne utiču na njegovu punovažnost (stav 1.).
Ali, ako je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku jednog ugovarača da zaključi ugovor ili ako je to drugi ugovarač znao ili morao znati, ugovor će biti bez dejstva (stav 2.).
Ugovor bez naknade nema pravno dejstvo i kad drugi ugovarač nije znao da je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku njegovog saugovarača (stav 3.).
U konkretnom slučaju pobuda prvotuženog je, kako je pravilno ocijenio drugostepeni sud, bila upravo da poklanjanjem nekretnine svojoj djeci onemogući sudsko izvršenje na nekretnini radi namirenja potraživanja tužitelja kao povjerioca prema njemu kao zajmoprimcu.
Pošto se radi o poklonu (ugovor bez naknade), čak i kada ostali tuženi - poklonoprimci nisu znali za takvu nedopuštenu pobudu njihovog oca kao poklonodavca, predmetni ugovor o poklonu, u smislu člana 53. stav 3. ZOO, nema pravno dejstvo.
Pravilno je ocijenio drugostepeni sud da je za konkretno učinjeni poklon pobuda, koja je osnov ugovora, nedopuštena (poklon radi očitog izbjegavanja sudskog izvršenja na poklonjenoj nekretnini), pa slijedi da je osnov ugovora o poklonu bio nedopušten, a tim i da je takav ugovor ništav (član 52. ZOO).
Ovako nedopuštenom pobudom se, kako pravilno zaključuje drugostepeni sud, narušava načelo savjesnosti i poštenja, zabrane zloupotrebe prava, kršenje ispunjenja obaveze (član 12, 13. i 17. ZOO).
Dakle, drugostepeni sud je, pravilnom primjenom odredaba procesnog i materijalnog prava (član 12, 13, 17, 52. i 53. ZOO), pravilno odlučio da žalbu tuženih odbije i potvrdi prvostepenu presudu."
(Presuda Kantonalnog suda u Bihaću, 17 0 P 062474 18 Rev od 20.8.2019. godine)