• Balaskas v. Greece

  • Sudska praksa Bosne i Hercegovine, stavovi Vrhovnog suda Federacije BiH, Vrhovnog suda RS, Ustavnog suda BiH i Okruznih / Kantonalnih sudova BiH
Sudska praksa Bosne i Hercegovine, stavovi Vrhovnog suda Federacije BiH, Vrhovnog suda RS, Ustavnog suda BiH i Okruznih / Kantonalnih sudova BiH
 #1563  Postao/la matrix
 
Balaskas v. Greece (br. 73087/17), 5.11.2020. Povreda člana 10. EK
Aplikant je Efstratios Balaskas, grčki državljanin. Aplikant je novinar.

Slučaj se odnosi na žalbu aplikanta na njegovu krivičnu osudu nakon članka koji je napisao kritikujući direktora lokalne srednje škole zbog objavljivanja stava na njegovom ličnom blogu da je masovna pobuna učenika 1973. godine bila "krajnja laž".

Na godišnjicu pobune Politehničke škole iz 1973. godine, 17. novembra 2013. godine, koja je doprinijela kraju vojne diktature u Grčkoj i koja se sada slavi kao školski praznik, direktor je na svom ličnom blogu objavio članak pod naslovom „Krajnja laž je jedna : ona Politehničke škole iz 1973. godine. ”.

Aplikant, u to vrijeme glavni urednik lezbonskih dnevnih novina Empros, objavio je članak kao reakciju na direktorov blog, nazivajući ga "neonacistom" i "teoretičarom entiteta Zlatna zora".

Nakon krivične prijave koju je podnio direktor, prvostepeni sud presudio je da ti izrazi predstavljaju vrijednosne sudove, a ne činjenice, koje namjerno vrijeđaju čast i ugled direktora. Stoga je oglašen krivim za vrijeđanje putem štampe i izrečena mu je uvjetna zatvorska kazna.

Sve naknadne žalbe aplikanta bile su neuspješne, konačno u 2017. godini. Apelacioni i Kasacioni sud posebno su odbili njegov argument da su sporni izrazi vrijednosni sudovi zasnovani na opsežnim dokazima, naime brojnim člancima na web stranici direktora u vezi arijevske rase i nacionalog socijalizma i poruka u kojoj je pozvao Grke da glasaju za krajnju desnicu političke stranke Zlatna zora. Sudovi su smatrali da su izrazi koje je aplikant koristio nepotrebni, zaključivši da je mogao upotrijebiti pristojnije izraze kako bi ostvario svoje pravo na informisanje javnosti.

Pozivajući se na član 10. Konvencije (sloboda izražavanja), aplikant se žali da je njegova krivična osuda bila nesrazmjerna i da sudovi nisu postigli pravičnu ravnotežu između njegovog prava da javnost obavijesti o pitanju od istorijskog značaja i prava direktora na zaštitu prava na ugled.

Evropski sud je posebno utvrdio da grčki sudovi nisu uspjeli uravnotežiti pravo novinara na slobodu izražavanja i prava direktora na poštivanje privatnog života, uzimajući u obzir načela utvrđena u sudskoj praksi Suda u ovakvim slučajevima. Sudovi posebno nisu uzeli u obzir činjenicu da je: članak pridonio raspravi o pitanju od javnog interesa; direktor je bio javni dužnosnik koji je privukao pažnju na svoje političke stavove putem svog bloga i zato je trebao biti tolerantniji prema kritici; i aplikant je skrenuo pažnju na direktorove prethodne članke o arijskoj rasi i nacionalsocijalizmu kao činjeničnu osnovu za potporu izraza koje je upotrijebio u svom članku. Sud je također istakao da jezik koji je aplikant koristio, iako zajedljiv, nije bio neopravdani lični napad na direktora.

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum