• Zločini protiv čovječnosti – progon

  • Krivicno procestno i krivicnom materijalno pravo u Bosni i Hercegovini
Krivicno procestno i krivicnom materijalno pravo u Bosni i Hercegovini
 #1217  Postao/la matrix
 
Zločini protiv čovječnosti – progon


Diskriminatorna namjera kao obilježje progona u okviru krivičnog djela Zločini protiv čovječnosti, mora jasno proizilaziti iz izvedenih dokaza i, s tim u vezi, biti obrazložena.

Iz obrazloženja:
Stoga, ovo Vijeće zaključuje da je prvostepena presuda manjkava sa aspekta obrazloženja bitnog elementa radnje u osnovi zločina progona, radi apsolutnog izostanka obrazloženja na osnovu čega je to utvrđena diskriminatorna namjera optuženog S. P. pri čemu podsjećamo da se utvrđivanje iste ne može zadovoljiti obrazloženjem opštih elemenata Zločina protiv čovječnosti, koji u svojim chapeau elementima ima i dio napada usmjerenog ka određenom civilnom stanovništvu, s obzirom na to da je djelo progona specifikum ovog krivičnog djela sa aspekta neophodnosti utvrđivanja i dokazivanja posebne vrste motiva za zabranjeno djelovanje a to je diskriminatorna namjera. Takav nedostatak u obrazloženju upravo dovodi do osnovanosti prigovora odbrane da se radi o objektiviziranoj odgovornosti optuženog, kako je to branilac u konkretnom slučaju i ukazao.
Kod donošenja prethodno iznesenih zaključaka i ocjene žalbenih prigovora odbrane, ovo Vijeće je cijenilo i da je branilac podnesenom žalbom, na strani 2., drugostepeni sud podsjetio da je opšti princip krivičnog prava obaveza dokazivanja odgovornosti optuženog, dok je na strani 52. ukazao da je greška koja uzrokuje nepravilnu presudu kvalifikovana kao konačan krajnje nepravičan ishod sudskog postupka zbog čega se zahtijeva njeno ukidanje.
S tim u vezi, Apelaciono vijeće podsjeća da Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKLJP) u članu 6. propisuje da svako ima pravo na pravično suđenje, pri čemu se pomenuti princip odnosi na postupak u cjelini, te podrazumijeva provođenje postupka u skladu sa zakonom, te donošenje na zakonu zasnovane odluke, pri čemu je Evropski sud za ljudska prava ustanovio da je sastavni


dio načela prava na pravično suđenje i pravo na obrazloženu sudsku odluku1. Ratio obrazloženja sudske odluke se nalazi i u razlozima prihvatljivosti (engl. reasons of acceptability), jer ona rješava spor između strana/stranaka, pa je neophodno da sadrži uvjerljive razloge.
Naime, u svakom demokratskom društvu pravo na pravični postupak zauzima istaknuto mjesto, budući da je njime utvrđeno načelo vladavine prava na kome počiva demokratsko društvo, pa restriktivno tumačenje odredbe člana 6. EKLJP, koje se ne bi protezalo i na žalbeni postupak, ne bi odgovaralo cilju i svrsi te odredbe2.
Dakle, imajući u vidu naprijed navedenu argumentaciju, kao i činjenicu da nezakonito postupanje, kao i nezakonite odluke nisu legitimne i ne mogu proizvesti očekivani pozitivni pravni učinak, odnosno da su pogrešne sudske presude, pored ostalog, protivne i javnom interesu, Apelaciono vijeće nalazi da se donošenjem rješenja kojim se ukida prvostepena presuda u konkretnom slučaju štiti i pravo optuženog na pravično i zakonito suđenje pred višim sudom, u skladu sa članom 6. EKLJP, odnosno osigurava pravilna primjena prava na način koji ne šteti niti jednoj strani u postupku.

(Rješenje vijeća Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj S1 1 K 026570 19 Krž 2 od 10.10.2019. godine)

Izvor: https://advokat-prnjavorac.com/sudska-praksa-BiH.html

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum