ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU REPUBLIKE SRPSKE
("Sl. glasnik RS", br. 93/2006, 86/2007, 14/2010 i 5/2012)
I - OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se: planiranje, zaštita, uređenje, korišćenje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa.
(2) Poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Značenje izraza
Član 2
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
- “poljoprivredno zemljište” jeste zemljište koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i zemljište koje je odgovarajućim planskim aktima namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju;
- “uređenje poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera kojima se realizuju prostorno-planski dokumenti (prostorni i urbanistički planovi i osnove), postupkom komasacije i melioracije, da bi se poboljšali prirodni i ekološki uslovi na poljoprivrednom zemljištu;
- “zaštita poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera koje se preduzimaju radi trajnog obezbjeđenja prirodnih funkcija zemljišta, korišćenja zemljišta u skladu sa njegovom namjenom, očuvanja i unapređivanja namjenskog korišćenja zemljišta;
- “komasacija” je kompleks planskih, organizacionih, pravnih, ekonomskih i tehničkih mjera koje se sprovode radi poboljšanja prirodnih i ekoloških uslova na zemljištu;
- “melioracija” su skup različitih mjera koje se sprovode da bi se popravile fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta, kao i stvaranje i održavanje optimalnog vodno-vazdušnog režima zemljišta, radi obezbjeđenja povoljnih uslova za rast i razvoj gajenih biljaka i postizanje stabilnih prinosa;
- “navodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se blagovremeno i kontinuirano dovodi voda u poljoprivredno zemljište radi dobijanja visokih i stabilnih prinosa poljoprivrednih kultura;
- “odvodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se vrši odvođenje suvišnih površinskih podzemnih voda sa poljoprivrednog zemljišta i redovna primjena određenih mjera koje omogućavaju neprekidno efikasan rad svih objekata i uređaja u odvođenju suvišnih voda;
- “plodnost zemljišta” jeste njegova sposobnost da istovremeno zadovolji potrebe biljaka za vodom, hranljivim materijama, vazduhom, toplotom, prostorom za korijenov sistem, kao i povoljnim biohemijskim režimom;
- “erozija” je promjena površinskog sloja zemljišta koja nastaje kao posljedica djelovanja kiše, snijega, mraza, temperaturnih razlika, vjetra, tekućih voda i antropogenih faktora;
- “opasne i štetne materije u zemljištu” jesu grupe neorganskih i organskih jedinjenja, koja obuhvataju toksične, korozivne, zapaljive, samozapaljive i radio-aktivne proizvode i otpad u čvrstvom, tečnom ili gasovitom agregatnom stanju i koja imaju opasne i štetne uticaje na zemljište.
Poljoprivredno zemljište
Član 3
(1) Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim osobinama može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog zakona smatraju se i zemljišta kojima je planskim aktima Republike Srpske (u daljem tekstu: Republike), opština i gradova određena druga namjena, sve dok se za ta zemljišta u postupku privođenja planiranoj namjeni ne plati naknada za promjenu namjene u skladu sa ovim zakonom.
(3) Minirano poljoprivredno zemljište, kao i zemljište za koje se opravdano sumnja da je minirano, smatra se poljoprivrednim zemljištem od dana njegovog deminiranja.
Obradivo zemljište
Član 4
(1) Obradivim poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
(2) Pod obradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijeva se i zemljište u inundacijama (zemljišta između nasipa za odbranu od voda i vodotoka rijeka).
Poljoprivredno zemljište koje je određeno za građevinsko zemljište
Član 5
Poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko zemljište do privođenja planiranoj namjeni koristi se za poljoprivrednu proizvodnju.
II - PLANIRANjE
Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 6
(1) Radi racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta za konvencionalnu proizvodnju i proizvodnju “u integralnom lancu za hranu”, unapređivanja životne sredine, kao i rejonizacije poljoprivredne proizvodnje, donose se kao planski dokument Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta donose se za teritoriju Republike (u daljem tekstu: Osnova Republike) i opštine, odnosno grada (u daljem tekstu: Osnova opštine).
(3) Osnove Republike i opštine, prostorni, urbanistički i ostali planovi moraju biti međusobno usaglašeni.
Osnova Republike
Član 7
Osnovom Republike uređuju se namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Osnova za teritoriju opštine
Član 8
Osnovom za teritoriju opštine uređuju se: namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), površine koje treba urediti radi racionalnije poljoprivredne proizvodnje (melioracija, komasacija i sl.), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se navodnjavaju ili se mogu navodnjavati, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Odluka o izradi osnove
Član 9
(1) Odluku o izradi Osnove Republike donosi Vlada Republike Srpske.
(2) Odluku o izradi Osnove opštine donosi Skupština opštine, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Odluka o izradi Osnove Republike, odnosno opštine sadrži podatke o: cilju donošenja osnove, području koje je obuhvaćeno osnovom, roku izrade osnove, izvorima sredstava za izradu osnove, mjestu održavanja javnog uvida i druge podatke.
(4) Odluka o izradi Osnove Republike objavljuje se u “Službenom glasniku Republike”, a Osnove opštine u službenom glasilu opštine.
Program za izradu osnove
Član 10
(1) Odluka o izradi osnove priprema se prema programu za izradu osnove, koji je sastavni dio odluke.
(2) Program iz stava 1. ovog člana sadrži: granice područja osnove kao planskog dokumenta, dinamiku i finansijska sredstva, pregled postojeće dokumentacije i podloga od značaja za izradu osnove, ciljeve, potencijale, ograničenja, konflikte, razvojne prioritete, kao i ostala pitanja od značaja za izradu osnove.
(3) Program za izradu Osnove Republike priprema Ministarstvo, a program za izradu Osnove opštine nadležni opštinski organ uprave.
Izrada osnove
Član 11
(1) Osnovu Republike, odnosno opštine može da izrađuje preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti i ako ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, radnim iskustvom najmanje tri godine na tim poslovima i položen stručni ispit.
(2) Izradom Osnove Republike, odnosno opštine rukovodi lice koje ima ovlašćenje za rukovođenje za njenu izradu.
(3) Stručni ispiti iz stava 1. ovog člana i ovlašćenje iz stava 2. ovog člana stiču se prema programu, načinu i postupku koji propisuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar).
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana lica koja imaju naučni stepen doktora ili magistra nauka poljoprivredne struke i koja imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci, a koja učestvuju u izradi osnove, oslobođena su od polaganja stručnog ispita.
Stručna kontrola osnove
Član 12
(1) Prije podnošenja prijedloga Osnove Republike, odnosno opštine, organu nadležnom za njeno donošenje, osnova podliježe stručnoj kontroli i daje se na javni uvid.
(2) Stručna kontrola obuhvata provjeru usklađenosti osnove sa odlukom o njenoj izradi, provjeru usklađenosti osnove sa zakonom, standardima i normativima i ostalim propisima donesenim na osnovu zakona.
(3) Stručnu kontrolu Osnove Republike obavlja komisija, koju obrazuje ministar.
(4) Stručnu kontrolu Osnove opštine vrši komisija, koju obrazuje skupština opštine.
(5) O izvršenoj stručnoj kontroli iz st. 3. i 4. ovog člana sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenoj kontroli, sa svim primjedbama i stavovima o svakoj primjedbi.
(6) Izvještaj iz stava 5. ovog člana dostavlja se nosiocu izrade osnove, koji je dužan da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja postupi prema datim primjedbama.
Javni uvid
Član 13
(1) Izlaganje osnove na javni uvid vrši se poslije izvršene stručne kontrole.
(2) Osnova Republike daje se na javni uvid oglašavanjem u dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji cijele Republike, a Osnova opštine oglašava se u jednom listu koji je dostupan na cijeloj teritoriji te opštine i traje 30 dana od dana oglašavanja.
(3) O izvršenom javnom uvidu sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenom javnom uvidu, sa svim primjedbama i stavovima prema svakoj primjedbi.
(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana sastavni je dio obrazloženja osnove.
Nadležnost za donošenje osnove
Član 14
(1) Vlada Republike Srpske donosi Osnovu Republike koja se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
(2) Osnovu za opštinu donosi skupština opštine, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i ona se objavljuje u službenom glasilu opštine.
(3) Opštine su dužne da Ministarstvu obavezno dostave jedan primjerak Osnova opštine u elektronskom obliku.
Sprovođenje osnove
Član 15
(1) Za sprovođenje Osnove Republike donosi se srednjoročni program zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi Ministarstvo.
(3) Za sprovođenje Osnove opštine donosi se godišnji program radova zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(4) Program iz stava 3. ovog člana donosi organ nadležan za donošenje osnove.
(5) Programom iz st. 1. i 3. ovog člana utvrđuje se vrsta i obim radova koje treba izvršiti u periodu za koji se program donosi, predračun radova, dinamika izvođenja radova i ulaganja sredstava.
Vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu
Član 16
(1) U svrhu uspostavljanja informacionog sistema o poljoprivrednom zemljištu, odnosno zemljišnog informacionog sistema (ZIS), Ministarstvo vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu u svim oblicima svojine, kao i evidenciju o svim vidovima korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(2) Evidencija o poljoprivrednom zemljištu obuhvata podatke o pojedinačnim parcelama i njihovoj površini, katastarskoj kulturi i klasi, korisniku, odnosno posjedniku poljoprivrednog zemljišta.
(3) U vođenju evidencije o poljoprivrednom zemljištu Ministarstvo ostvaruje saradnju sa organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga i katastar nekretnina, koji Ministarstvu dostavljaju podatke iz baze podataka zemljišne knjige, odnosno katastra nekretnina neophodne za vođenje ove evidencije.
III - ZAŠTITA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Zabrana ispuštanja i odlaganja opasnih i štetnih materija
Član 17
(1) Zabranjeno je ispuštanje i odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje.
(2) Zabranjena je nepravilna upotreba mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja koja se odražava na prisustvo opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu, na poljoprivrednom bilju, u podzemnim vodama i vodotocima.
(3) Ministarstvo utvrđuje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite na osnovu međunarodnih i domaćih normativa i na osnovu pribavljenog mišljenja naučne stručne institucije, normative o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje i o metodama ispitivanja prisustva ovih materija.
Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje
Član 18
(1) Ispitivanje poljoprivrednog zemljišta i vode za navodnjavanje radi utvrđivanja prisutnih količina opasnih i štetnih materija, vrši se prema programu koji donosi Ministarstvo.
(2) Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje može da vrši preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski rigistar za obavljanje ove djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(3) Ovlašćena organizacija iz stava 2. ovog člana podnosi Ministarstvu izvještaje o rezultatima ispitivanja i utvrđivanja.
(4) Ministarstvo može da zabrani proizvodnju poljoprivrednih kultura, odnosno ograniči proizvodnju određenih kultura i upotrebu vode za navodnjavanje, ako je to neophodno na osnovu rezultata ispitivanja i utvrđivanja.
Dekontaminacija i saniranje poljoprivrednog zemljišta
Član 19
(1) Ako se, ispuštanjem opasnih i štetnih materija u količini većoj od dozvoljene, zagadi poljoprivredno zemljište, tada onaj ko je prouzrokovao štetu snosi troškove radova na dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljišta.
(2) Pod kontaminacijom zemljišta, iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva se unošenje u zemljište različitih čvrstih, tečnih i gasovitih otpadnih materija, kao i radioaktivnih materija, koje dovode do neuslovnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, kao i do akumulacije opasnih i štetnih materija u zemljištu i poljoprivrednom bilju.
Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine mineralnih đubriva i pesticida
Član 20
(1) Radi zaštite i očuvanja hemijskih i bioloških svojstava poljoprivrednog zemljišta i obezbjeđenja pravilne upotrebe mineralnih i organskih đubriva i pesticida, vlasnik, odnosno korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta od prve do pete katastarske klase utvrđuje stanje i vrši kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i količinu unesenih mineralnih đubriva i pesticida.
(2) Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta od prve do pete katastarske klase i količina unesenih mineralnih đubriva i pesticida vrši se po potrebi, a na zahtjev lica iz stava 1. ovog člana.
(3) Utvrđivanje stanja i kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida iz stava 1. ovog člana može da vrši organizacija, preduzeće i ustanova koja ima odgovarajuću opremu i stručne kadrove i koju ovlasti Ministarstvo.
(4) Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida vrši se pod uslovima, na način i prema metodama utvrđenim posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.
(5) Ministarstvo propisuje bliže uslove u pogledu opreme i stručnih kadrova za obavljanje poslova kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida.
(6) Organizacija, preduzeće i ustanova iz stava 3. ovog člana dužna je da uz izvještaj o rezultatima ispitivanja daje i preporuku za upotrebu pojedinih vrsta mineralnih i organskih đubriva, kao i mjere za poboljšanje hemijskih i bioloških svojstava zemljišta.
Protiverozivne mjere na poljoprivrednom zemljištu
Član 21
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od štetnog dejstva erozije i bujica, na erozivnom području preduzimaju se protiverozivne mjere.
(2) Protiverozivne mjere u smislu ovog zakona su:
a) privremena ili trajna zabrana preoravanja livada i pašnjaka i ostalih površina radi njihovog pretvaranja u oranice sa jednogodišnjim usjevom,
b) uvođenje plodosmjena,
v) gajenje višegodišnjih zasada,
g) izgradnja specifičnih građevinskih objekata,
d) način obrade zemljišta,
đ) podizanje i gajenje poljozaštitnih šumskih pojaseva ili sađenje višegodišnjih drvenastih biljaka,
e) zabrana napasanja stoke na određeno vrijeme ili ograničavanje broja grla koja se mogu puštati na određene površine,
ž) zabrana sječe šuma i šumskih zasada iznad ugroženih parcela,
z) i druge mjere.
(3) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta u erozivnim područjima Republike dužni su da primijene mjere iz stava 2. ovog člana.
Nadležnost za sprovođenje protiverozivnih mjera
Član 22
Primjenu, kontrolu i sprovođenje protiverozivnih mjera iz člana 21. ovog zakona vrši nadležni organ lokalne samouprave.
Obaveze opštine u sprovođenju protiverozivnih mjera
Član 23
Prilikom utvrđivanja protiverozivnih mjera i njihovog sprovođenja, jedinica lokalne samouprave će obezbijediti:
a) da se dosljedno preduzimaju protiverozivne mjere iz čl. 21. i 22,
b) da se svake godine preduzmu protiverozivne biološke mjere na najmanje četiri odsto novih površina od ukupnih površina napadnutih, podložnih ili ugroženih erozijom.
Troškovi sprovođenja protiverozivnih mjera
Član 24
Troškove sprovođenja protiverozivnih mjera snose pravna i fizička lica čije se zemljište štiti ovim mjerama, ako zakonom nije drukčije određeno.
Poljska šteta
Član 25
(1) Zabranjeno je uništavanje i oštećenje usjeva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo oštećenje na poljoprivrednom zemljištu (u daljem tekstu: poljska šteta).
(2) Zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu.
(3) Jedinica lokalne samouprave propisuje mjere za zaštitu od poljske štete i spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu.
(4) Korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su da se uzdržavaju od radnji kojima se pričinjava poljska šteta na poljoprivrednom zemljištu, a vlasnici, odnosno držaoci stoke dužni su da obezbijede da stoka ne pričinjava štetu na poljoprivrednom zemljištu.
Zaštita usjeva od mraza, grada, požara
Član 26
Jedinica lokalne samouprave može propisati i mjere za zaštitu usjeva na poljoprivrednom zemljištu od mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda.
Zabrana korišćenja obradivog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
Član 27
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe vrši se u skladu sa sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja i izdatim lokacijskim uslovima.
(2) Ako nije zasnovana na sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja, zabranjena je promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase može da se vrši samo na osnovu raspoloživih strateških dokumenata prostornog uređenja, stručnog mišljenja i lokacijskih uslova, samo za izgradnju objekata:
a) zemaljske infrastrukture (entitetska i regionalna infrastruktura: saobraćajna, hidrotehnička, energetska, telekomunikaciona i informaciona),
b) komunalne infrastrukture (infrastruktura jedinice lokalne samouprave: saobraćajna, hidrotehnička, energetska, telekomunikaciona i informaciona),
v) za izgradnju objekata koji su u funkciji poljoprivred ne proizvodnje,
g) individualnih stambenih i pomoćnih objekata u okviru poljoprivrednog gazdinstva na tom području i
d) individualnih stambenih i pomoćnih objekata investitora, odnosno lica registrovanih za bavljenje poljoprivrednim djelatnostima.
(4) U toku izrade dokumenata prostornog uređenja Ministarstvo daje smjernice, mišljenja i sugestije na planska rješenja tako da:
a) prije utvrđivanja nacrta dokumenata iz stava 1. ovog člana Ministarstvo učestvuje na stručnoj raspravi na kojoj se razmatra prednacrt dokumenta u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju,
b) prije utvrđivanja prijedloga dokumenata iz stava 1. ovog člana Ministarstvo učestvuje na stručnoj raspravi na kojoj se razmatra stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na nacrt dokumenta koji je bio na javnom uvidu, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju.
(5) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta V, VI, VII i VIII katastarske, odnosno bonitetne klase, ako nije zasnovana na dokumentima prostornog uređenja, dozvoljena je na osnovu stručnog mišljenja i lokacijskih uslova.
(6) Zbog umanjenja vrijednosti i gubitka poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg interesa plaća se naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu sa ovim zakonom.
Zabrana promjene katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta
Član 28
(1) Ministarstvo daje ili odbija saglasnost za promjenu katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta na osnovu zahtjeva Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove uz koji se prilaže sljedeća dokumentacija:
a) prepis zapisnika o utvrđivanju ispunjenosti uslova za promjenu katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta, koji je sačinjen u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
b) kopija izvoda iz javne evidencije o nepokretnostima za parcelu za koju se traži saglasnost,
v) kopija zahtjeva stranke i
g) foto-dokumentacija parcele za koju se traži saglasnost.
(2) Zabranjena je promjena katastarskih kultura i katastarskih klasa poljoprivrednog zemljišta radi njegovog korišćenja u nepoljoprivredne svrhe.
(3) Zabranjeno je administrativno mijenjanje katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta u postupku uplanjenja i građenja objekata, a da prethodno nije sproveden postupak promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa ovim zakonom.
Postupanje nadležnog organa u slučaju promjene katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta
Član 29
(1) Kada nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku izdavanja poljoprivredne saglasnosti, na osnovu spiska promjena iz posjedovnog lista, utvrdi da je promijenjena katastarska kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta suprotno članu 28. ovog zakona, izvršiće uvid u prijavni list “B” kod nadležnog odjeljenja za katastar i zatražiti saglasnost Ministarstva.
(2) Ukoliko je promjena izvršena bez saglasnosti Ministarstva, iz stava 1. ovog člana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da uzme prethodno stanje katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta kao osnov za obračun naknade.
(3) Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku utvrđivanja prethodnog stanja katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta uvidom u prijavni list ’B’ utvrdi da nema raspoložive podatke potrebne za utvrđivanje prethodnog stanja, zatražiće od stranke da podnese zahtjev za utvrđivanje katastarske kulture i klase na predmetnom zemljištu nadležnom odjeljenju za katastar, kako bi se moglo izvršiti obračunavanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa članom 33. Zakona.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 30
(1) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona smatra se svako korišćenje poljoprivrednog zemljišta za izgradnju naselja, industrijskih, energetskih i rudarskih objekata, željezničkih pruga, puteva, vodnih akumulacija, pošumljavanje ili drugi radovi kojima se trajno onemogućava korišćenje tog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina i izvođenje radova na odlaganju jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu na određeno vrijeme, nakon čega je korisnik dužan da postupkom rekultivacije poljoprivredno zemljište vrati u prvobitnu namjenu.
(3) Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva sistem tehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera i postupaka kojim se narušeno zemljište vraća u prvobitnu namjenu u skladu sa projektom rekultivacije.
(4) Projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta treba da sadrži: postupak skidanja i čuvanja humusnog sloja, udaljenost od susjednih parcela, dubinu do koje je dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina, postupak biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, rokove izvođenja pojedinih faza biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, dinamiku privođenja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji ili drugoj namjeni, hidrotehničke radove kojima se uspostavlja prvobitni vodni režim u zemljištu, postupak i rok ispitivanja opasnih i štetnih materija u rekultivisanom zemljištu i finansijski plan za realizaciju projekta rekultivacije.
(5) Projekat rekultivacije može da izrađuje privredno društvo, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, ako ima u radnom odnosu najmanje dva lica sa visokom stručnom spremom poljoprivrednog ili šumarskog smjera, odnosno specijaliste za konkretan predmet rekultivacije, sa radnim iskustvom od najmanje tri godine na tim poslovima.
(6) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta vrši se u skladu sa članom 27. Zakona.
Odobrenje za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 31
(1) Poljoprivrednu saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u svrhe iz člana 30. stav 2. ovog zakona izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljene smjernice Ministarstva.
(2) Smjernice Ministarstva pribavlja organ jedinice lokalne samouprave po službenoj dužnosti, na osnovu zahtjeva, uz koji prilaže:
a) lokacijske uslove,
b) kopiju rješenja o upisu u sudski registar,
v) izvod iz javne evidencije o nepokretnostima za vlastito zemljište, a za zemljište uzeto u zakup i ugovor o zakupu,
g) kopiju katastarskog plana,
d) projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta i
đ) kopiju ugovora o koncesiji (samo za eksploataciju mineralnih sirovina).
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 32
(1) Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta stranka (vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta) plaća jednokratnu naknadu, osim u slučajevima oslobađanja od plaćanja naknade propisanih ovim zakonom.
(2) Poljoprivredno zemljište ne može da se počne koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvrši uplata naknade iz stava 1. ovog člana.
(3) Jedinice lokalne samouprave ne mogu utvrđivati opšti interes niti mogu svojim odlukama oslobađati od plaćanja dijela naknade koji njima pripada.
(4) Naknada zbog promjene namjene plaća se za cijelu građevinsku parcelu, odnosno za sve katastarske čestice i dijelove katastarskih čestica od kojih je formirana građevinska parcela, koje zauzima objekat i koje služi za redovnu upotrebu objekta (prilazni putevi, staze, ekonomsko dvorište) utvrđenih u lokacijskim uslovima.
Visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 33
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se u visini katastarskog prihoda za to zemljište za tekuću godinu, uvećano za:
a) 500 puta za I katastarsku klasu,
b) 400 puta za II katastarsku klasu,
v) 300 puta za III katastarsku klasu,
g) 200 puta za IV katastarsku klasu,
d) 100 puta za V, VI, VII i VIII katastarsku klasu.
Nadležnost organa za utvrđivanje naknade
Član 34
(1) Visinu naknade iz člana 33. ovog zakona utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku po zahtjevu korisnika, odnosno investitora za izdavanje poljoprivredne saglasnosti.
(2) Obračunati iznos naknade korisnik, odnosno investitor obavezan je da uplati prije izdavanja poljoprivredne salasnosti.
(3) Poljoprivrednu saglasnost korisnik, odnosno investitor pribavlja prije dobijanja odobrenja za građenje.
(4) Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta korisnik, odnosno investitor podnosi:
a) lokacijske uslove,
b) posjedovni list ili list nepokretnosti za parcelu za koju se traži saglasnost,
v) zemljišnoknjižni izvadak i
g) kopiju katastarskog plana.
(5) Poljoprivredna saglasnost izdaje se u formi rješenja čiji dispozitiv pored ostalog obavezno sadrži: oznaku katastarske čestice, katastarsku kulturu i klasu, površinu za koju je obračunata i uplaćena naknada i iznos pripadajuće naknade.
(6) Rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a primjerak tog rješenja obavezno dostavlja Ministarstvu i nadležnom odjeljenju za katastar.
(7) Na rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti dozvoljena je žalba Ministarstvu.
Uplata i korišćenje sredstava naknade
Član 35
(1) Naplaćena naknada po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe usmjerava se u odnosu 30% u budžet Republike Srpske, a 70% u budžet opštine na čijem se području nalazi zemljište.
(2) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i sredstva od zakupnine za zemljište u svojini Republike, koja su prihod budžeta opštine, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu Osnova opštine,
b) osposobljavanje i uređenje poljoprivrednih zemljišta koja su degradirana, zapuštena, koja su lošijeg kvaliteta ili su neplodna,
v) za popravku i poboljšanje plodnosti zemljišta,
g) za sprovođenje protiverozivnih mjera i melioracije poljoprivrednog zemljišta slabijeg kvaliteta i
d) za sprovođenje postupka komasacije.
(3) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i zakupnine za zemljište u svojini Republike, koja su prihod budžeta Republike, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu i sprovođenje Osnova Republike i srednjoročnog programa zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta,
b) pripremne radnje u sprovođenju postupka dodjele poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske posredstvom koncesije (identifikacija zemljišta, izrada studije i drugo) i
v) za sprovođenje postupka komasacije.
Oslobađanje od plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 36
(1) Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ne plaća se u slučaju:
a) izgradnje, adaptacije ili rekonstrukcije stambene zgrade porodičnog poljoprivrednog gazdinstva površine do 500 m2 i izgradnje ekonomskih objekata koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju površine do 500 m2, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi van užeg i šireg urbanog područja, odnosno u seoskom području,
b) određivanja lokacije za groblje ili proširenje groblja, kao i za izgradnju vjerskih objekata;
v) izgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta ili za uređenje bujica;
g) regulacije vodotoka u funkciji uređenja poljoprivrednog zemljišta;
d) izgradnje i proširenja poljskih puteva koji doprinose racionalnijem korišćenju poljoprivrednog zemljišta;
đ) pošumljavanja obradivog poljoprivrednog zemljišta VI, VII i VIII katastarske klase, ako je osnovama utvrđeno da će se ovo zemljište racionalnije koristiti ako se pošumi;
e) podizanja poljozaštitnih pojaseva;
ž) izgradnje putne i željezničke infrastrukture,
z) izgradnje novih proizvodnih objekata u oblasti poljoprivrede, prehrambene, tekstilne industrije i industrije za proizvodnju obuće i namještaja, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi van užeg i šireg urbanog područja, odnosno u seoskom području,
i) izgradnje ili legalizacije stambenog objekta izbjeglica, raseljenih lica i povratnika na zemljištu površine do 500 m2, pod uslovom da je to lice u statusu ili je imalo status izbjeglice ili raseljenog lica u vrijeme sticanja vlasništva na zemljištu namijenjenom za stambenu izgradnju, što dokazuje uvjerenjem Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, odnosno nadležnog organa i
j) izgradnja ili legalizacija stambenih objekata porodicama poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida I i II kategorije na zemljištu površine do 500 m2, pod uslovom da je nadležni organ utvrdio status porodice poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida I i II kategorije i da isti nemaju riješeno stambeno pitanje.
(2) Porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se poljoprivredno gazdinstvo na kome fizičko lice - poljoprivrednik zajedno sa članovima svog domaćinstva obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava.
(3) Objekti koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje u smislu stava 1. tačka a) ovog člana su objekti za smještaj mehanizacije, repromaterijala i gotovih proizvoda, kao i staje za gajenje stoke i objekti za različite vidove proizvodnje u zaštićenim, odnosno zatvorenim prostorima.
4) Pod novim proizvodnim objektima iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se objekti za proizvodnju, otkup, doradu, preradu i sušenje poljoprivrednih proizvoda, kao i objekti za skladištenje ovih proizvoda i hladnjače.
(5) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležni organ lokalne samouprave.
(6) Uz dokumentaciju propisanu članom 34. Zakona, za utvrđivanje plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana investitor podnosi i sljedeće dokaze:
a) za slučaj iz stava 1. tačka a) ovog člana, izvod iz dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi u seoskom području, odnosno van užeg ili šireg urbanog područja i dokument kojim se potvrđuje da je riječ o porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu koje je upisano u registar poljopri vred nih ga zdin stava,
b) za slučaj iz stava 1. tačka z) ovog člana, izvod iz dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi u seoskom području, odnosno van užeg ili šireg urbanog područja i
v) za slučaj iz stava 1. t. i) i j) ovog člana, dokaz o statusu lica.
IV - UREĐENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam uređenja
Član 37
Pod uređenjem poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona podrazumijeva se preduzimanje tehničkih, hidrotehničkih i agrotehničkih melioracionih mjera za povećanje proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemljišta, regulisanje vodno-vazdušnog režima i poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.
Prava i obaveze vlasnika, odnosno korisnika zemljišta
Član 38
(1) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta na području na kome se vrši uređenje poljoprivrednog zemljišta moraju dozvoliti pristup na svoja zemljišta stručnjacima geodetskih, vodnih, poljoprivrednih i ostalih organizacija koje obavljaju radove u vezi sa uređenjem poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i korisnici zemljišta imaju pravo na naknadu za štetu prouzrokovanu radnjama iz stava 1. ovog člana.
(3) Rješenje o naknadi iz stava 2. ovog člana, na zahtjev oštećenog, donosi opštinski organ uprave.
(4) Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 39
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama obuhvataju:
a) izgradnju i održavanje sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje,
b) melioraciju livada i pašnjaka,
v) pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemljišta u obradivo,
g) poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta (oglinjavanje, opjeskivanje, kalcifikacija sa huminizacijom, popravka alkalnih zemljišta gipsovanjem i odstranjivanjem suvišnih lakorastvorljivih soli iz zemljišta, melioraciono đubrenje, podrivanje i rigolovanje, rekultivacija oštećenih i uništenih zemljišta) i
d) druge mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta.
Izvođenje mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 40
(1) Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta iz člana 39. ovog zakona izvode se prema posebnim projektima koje mogu da izrađuju preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(2) Saglasnost za projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana daje Ministarstvo.
Uređenje zemljišta posredstvom komasacije
Član 41
(1) Uređenje poljoprivrednog zemljišta posredstvom komasacije vrši se radi stvaranja većih i pravilnijih zemljišnih parcela, njihovim grupisanjem i grupisanjem zemljišnih posjeda.
(2) Komasacijom se omogućava ekonomičnija obrada i korišćenje poljoprivrednog zemljišta te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta.
(3) Poslovi komasacije su poslovi od opšteg interesa.
Postupak i način sprovođenja komasacije
Član 42
Razlozi, postupak, uslovi i način sprovođenja komasacije regulisani su posebnim Zakonom o komasaciji.
Zabrana usitnjavanja zemljišnih parcela
Član 43
(1) Na zemljištu uređenom posredstvom komasacije ne može se vršiti usitnjavanje parcela, osim u postupku izgradnje melioracionih sistema, izgradnje javnih objekata i vraćanja zemljišta po zakonskim propisima.
(2) Na obradivom poljoprivrednom zemljištu koje nije uređeno posredstvom komasacije fizička dioba parcela može se vršiti samo ako se obrazuje parcela od najmanje 0,5 hektara, a u kraškim predjelima 0,2 hektara, osim ako to zahtijeva opšti interes utvrđen ovim zakonom ili propisi o nasljeđivanju.
V - KORIŠĆENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 44
(1) Pod korišćenjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se osnovna i dopunska obrada zemljišta i primjena drugih agrotehničkih mjera, unapređivanje voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka, kao i drugi radovi za racionalno korišćenje poljoprivrednog zemljišta radi povećanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Pod ostalim agrotehničkim mjerama smatraju se: sprečavanje erozije, uništavanje ambrozije i ostalih korova, čišćenje kanala, zabrana, odnosno obaveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, korišćenje i uništavanje biljnih otpadaka i slično.
Obaveze vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta
Član 45
(1) Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužan je da zemljište redovno obrađuje i da ga koristi na način koji najviše odgovara njegovoj prirodnoj plodnosti i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uslovima.
(2) (brisano)
Nemogućnost korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 46
Ako vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne koristi duže od jedne ekonomske godine poljoprivredno zemljište u skladu sa članom 45. ovog zakona, dužan je da omogući njegovo korišćenje davanjem u zakup ili na drugi način u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup.
Davanje poljoprivrednog zemljišta na privremeno korišćenje
Član 47
(1) Ukoliko korisnik poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike ne koristi duže od jedne ekonomske godine zemljište za poljoprivrednu proizvodnju, Vlada Republike Srpske može, na prijedlog nadležnog organa opštine, odnosno grada, to zemljište preuzeti i dati na privremeno korišćenje drugim pravnim i fizičkim licima u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Poljoprivredno zemljište iz stava 1. ovog člana daje se na privremeno korišćenje na period do tri godine u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup i ovim zakonom.
(3) Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od početka jesenjih radova u tekućoj godini do vremena završetka žetve - berbe kasnih usjeva u narednoj godini.
Pojam pašnjaka
Član 48
Pašnjak je poljoprivredno zemljište obraslo prirodnom ili vještačkom vegetacijom (pokošene njive, ledine, planine, nekultivisina i kultivisana zemljišta i šuma u kojoj paša po zakonu nije zabranjena), koji služi za ispašu stoke.
Korišćenje pašnjaka
Član 49
(1) Pašnjacima u svojini Republike upravljaju jedinice lokalne samouprave.
(2) Uslove u pogledu korišćenja pašnjaka i visinu naknade utvrđuje Ministarstvo.
(3) Sredstva od naknade za korišćenje pašnjaka po osnovu ispaše stoke pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi pašnjak.
(4) Ako se pašnjak nalazi na teritoriji dvije ili više opština, naknada za korišćenje pašnjaka plaća se srazmjerno površini pašnjaka.
Zabrana nomadske ispaše stoke
Član 50
Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i bilja, zabranjuje se nomadska ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu.
Pojam nomadske ispaše stoke
Član 51
(1) Pod nomadskom ispašom stoke, u smislu ovog zakona, smatra se ispaša stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljišta, ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu izvan mjesta prebivališta, odnosno sjedišta držaoca stoke, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ne smatra se nomadskom ispašom stoke u smislu ovog zakona uobičajna ispaša stoke na pašnjacima u svojini države i ispaša stoke na zemljištu koje je svojina držaoca stoke ili je zemljište uzeto u zakup.
Pojam držaoca stoke
Član 52
Držaocem stoke i drugih životinja, u smislu ovog zakona, smatra se vlasnik, odnosno korisnik stoke i druga lica koja napasaju stoku.
VI - RASPOLAGANjE POLjOPRIVREDNIM ZEMLjIŠTEM U SVOJINI REPUBLIKE
Osnovne odredbe
Član 53
(1) Poljoprivrednim zemljištem koje je u svojini Republike, izuzev onoga koje se vraća ranijim vlasnicima na osnovu posebnog zakona, Republika raspolaže na osnovu posebnih propisa o raspolaganju nekretninama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Odlukom kojom se usaglašavaju svojinski i drugi pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike obavezno se obezbjeđuje zaštita i unapređivanje privrednih, ekoloških i drugih interesa Republike i njenih građana.
(3) Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike (zakup, prodaja) donosi se u skladu sa ovim zakonom i drugim pratećim propisima kojima je regulisana ova oblast.
(4) Akt donesen suprotno od utvrđene procedure u stavu 3. ovog člana smatra se ništavnim.
(5) Odluka iz stava 2. ovog člana nije upravni akt.
Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 54
(1) Ministarstvo u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave donosi program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(2) Program iz stava 1. ovog člana sadrži:
a) površine zemljišta u svojini Republike po katastarskim opštinama, ukupnu površinu, način korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike;
b) podatke o korisnicima poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike;
v) podatke o stanju zaštite, uređenja i korišćenja zemljišta;
g) površinu zemljišta planiranu za davanje u zakup;
d) površinu zemljišta planiranu za koncesiju;
đ) površinu zemljišta planiranu za prodaju.
Način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Član 55
Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima: davanjem u zakup, prometom poljoprivrednog zemljišta ili koncesijom pravnim licima, isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
1. Zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Zakup
Član 56
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se dati u zakup fizičkom i pravnom licu u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje, zajedno sa objektima koji mu pripadaju, opremom i višegodišnjim zasadima.
(2) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike koje je dato u zakup ne može se dati u podzakup, niti druga lica mogu po bilo kom osnovu koristiti to zemljište po osnovu dogovora sa zakupoprimcem.
Naknada za umanjenu vrijednost višegodišnjih zasada
Član 57
(1) Ako su se na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike na dan zaključenja ugovora o zakupu nalazili višegodišnji zasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivicom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih zasada.
(2) Ako su zasadi uklonjeni bez saglasnosti zakupodavca, zakupodavcu pripada naknada u visini vrijednosti tih zasada u vrijeme zaključenja ugovora o zakupu.
Rokovi davanja zemljišta u zakup
Član 58
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike, zavisno od namjene korišćenja zemljišta, daje se u zakup na rok do 25 godina za sadnju voćnjaka, vinograda i drugih višegodišnjih zasada, a za ostale vrste korišćenja od osam do 12 godina.
(2) Ako na poljoprivrednom zemljištu već postoje zasadi radi kojih se zemljište uzima u zakup, rok zakupa je dok zasadi ne budu amortizovani, a najduže do 25 godina.
Postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 59
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike daj e se u zakup na osnovu javnog oglasa, pribavljanjem pisanih ponuda ili usmenim javnim nadmetanjem.
(2) Odluku o raspisivanju javnog oglasa, kao i uslove oglasa za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje i donosi skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) na čijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljište u svojini Republike, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(3) Skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u zakup, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi i način davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 60
(1) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača na javnom oglasu za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike, načelnik opštine ili gradonačelnik i izabrani ponuđač zaključuju ugovor o zakupu.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je da u roku od sedam dana od dana zaključenja ugovora iz stava 1. ovog člana dostavi po jedan primjerak ugovora o zakupu nadležnom organu za vođenje javnih zemljišnih evidencija i Ministarstvu.
(3) Jedinice lokalne samouprave koje zaključe ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta dužne su da Ministarstvu godišnje dostavljaju izvještaj o realizaciji zaključenih ugovora.
Sadržaj ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta
Član 61
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike sadrži obavezno odredbe koje se odnose na:
a) podatke iz zemljišne knjige, odnosno katastra nekretnina;
b) vrijeme trajanja zakupa;
v) visinu i rok plaćanja zakupnine;
g) opis i vrijednost objekata, uređaja i zasada te način njihovog održavanja;
d) vrijeme amortizacije zasada;
đ) prava i obaveze zakupoprimca;
e) namjenu korišćenja zakupljenog zemljišta;
ž) razloge za otkaz ugovora;
z) razloge za prestanak ugovora.
Sredstva zakupnine
Član 62
Sredstva ostvarena od zakupnine za zemljište u svojini Republike uplaćuju se u odnosu:
a) 50% na račun budžeta Republike,
b) 50% na račun budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Prestanak važenja ugovora o zakupu
Član 63
(1) Ugovor o zakupu prestaje istekom vremena na koje je zaključen.
(2) Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može sporazumno prestati u bilo koje vrijeme.
(3) Ugovor o zakupu prestaje ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane da bude poljoprivredno zbog promjene namjene, ili ranije, ako se zemljište koristi suprotno odredbama zaključenog ugovora ili odredbama ovog zakona.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, zakupoprimac je dužan u roku od šest mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu da preda zemljište u posjed Ministarstvu.
(5) Ugovor o zakupu može se obnoviti za isti period, podnošenjem zahtjeva za produženje jedinici lokalne samouprave, ukoliko zakupoprimac uredno ispunjava obaveze iz ugovora i želi da nastavi rad na poljoprivrednom zemljištu koje je dobio u zakup.
Otkaz ugovora o zakupu
Član 64
Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u slučaju ako zakupoprimac:
a) ne plati zakupninu;
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u svojini Republike kao dobar domaćin;
v) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama zaključenog ugovora;
g) daje zakupljeno poljoprivredno zemljište u podzakup ili omogućava drugim pravnim licima, preduzetnicima i fizičkim licima da na bilo koji način koriste poljoprivredno zemljište zakupoprimca po osnovu dogovora za zakupoprimcem (davanje zemljišta koje je predmet zakupa na korišćenje drugim licima kao naknada za usluge obrade, đubrenja, zaštite i dr.);
d) protivno odobrenju zakupodavca izvrši investicione radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenog raspolaganja ili promijeni vrstu korišćenja poljoprivrednog zemljišta;
đ) obavlja aktivnosti suprotno zakonskim propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan uticaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti;
e) počne da koristi poljoprivredno zemljište u nepoljoprivredne svrhe ili mu mijenja namjenu suprotno odredbama ugovora i ovog zakona.
Vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada
Član 65
Zakupoprimac nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivicom.
Prava zakupoprimca nakon prestanka ugovora o zakupu
Član 66
(1) Nakon prestanka ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, zakupoprimac može u roku od šest mjeseci:
a) da uzme one dijelove opreme i građevine koje je podigao;
b) da traži naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadio, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljišta koji su poboljšali kvalitet poljoprivrednog zemljišta, ako je posadio zasade i postavio navedene uređaje i objekte uz saglasnost zakupodavaca;
v) ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem, da sruši i ukloni na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao.
(2) U slučaju neizvršenja obaveze iz stava 1. tačka 3. ovog člana, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupoprimca.
(3) Ako zakupoprimac posadi zasade ili izgradi uređaje ili objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu.
(4) Prestankom ugovora o zakupu, zakupodavac ima pravo da zadrži posađene zasade i izgrađene objekte i uređaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu još neamortizovanu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni zakupodavčevom saglasnošću.
(5) Zasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupodavcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegovog odobrenja.
(6) Zakupodavac ima pravo da ukloni bez odštete uređaje kod kojih je to moguće.
Raskid ugovora o zakupu
Član 67
Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike koji nisu uređeni odredbama ovog zakona primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
2. Promet poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Prodaja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 68
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike prodaje se samo u izuzetnim slučajevima pravnim i fizičkim licima koji imaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost ili mjesto prebivališta na teritoriji Bosne i Hercegovine, ako postoji interes za Republiku, i to posredstvom javnog oglasa.
(2) Odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike donosi Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva.
(3) Odluka o raspisivanju javnog oglasa za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike i odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača na osnovu javnog oglasa donosi se u skladu sa odredbama Zakona o prometu nepokretnosti.
(4) Početna cijena za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje se na osnovu podataka o tržišnoj cijeni na području na kome se zemljište nalazi, pribavljenih od nadležne organizacione jedinice Poreske uprave Republike.
(5) Stručne poslove u vezi sa prikupljanjem potrebne dokumentacije za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike obavlja Ministarstvo.
(6) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, Vlada Republike Srpske ovlastiće svog predstavnika za zaključenje ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Sredstva ostvarena od prodaje
Član 69
Sredstva ostvarena prodajom poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike posebna su vrsta prihoda, i to 70% budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi i 30% budžeta Republike.
Zamjena poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 70
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u svojini fizičkih i pravnih lica u slučaju ukrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i radi njegovog racionalnijeg korišćenja.
(2) Zamjena zemljišta iz stava 1. ovog člana vrši se pod uslovom da poljoprivredno zemljište u svojini Republike i zemljište za koje se zamjenjuje imaju istu tržišnu vrijednost.
(3) Procjena tržišne vrijednosti zemljišta iz stava 2. ovog člana vrši se na osnovu podataka o tržišnoj cijeni na području na kome se zemljište nalazi, pribavljenih od nadležne organizacione jedinice Poreske uprave Republike.
(4) Ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana, na prijedlog korisnika, odnosno vlasnika poljoprivrednog zemljišta, zaključuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Republičkog javnog pravobranilaštva.
3. Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Osnovne odredbe
Član 71
(1) Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može se dati domaćem i stranom pravnom licu na period do 30 godina, u svrhu:
a) biljne i stočarske proizvodnje i
b) za dugogodišnje zasade.
(2) Dodjela poljoprivrednog zemljišta na korišćenje po osnovu koncesije vrši se u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske i Pravilima Komisije za koncesije.
(3) Vlada Republike Srpske, posredstvom koncesije, donosi odluku o dodjeli poljoprivrednog zemljišta pravnom licu na korišćenje.
Dostavljanje ugovora
Član 72
Primjerak ugovora o prodaji, i koncesiji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike dostavlja se Ministarstvu finansija i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
VII - NADZOR
Osnovna odredba
Član 73
(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega obavlja poljoprivredna inspekcija u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove i poljoprivredna inspekcija u sastavu jedinica lokalne samouprave.
Ovlašćenja poljoprivrednog inspektora
Član 73a
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da vrši:
a) kontrolu u cilju utvrđivanja da li se poljoprivredno zemljište, kome je planskim aktom u skladu sa Zakonom određena druga namjena, do privođenja planiranoj namjeni koristi za poljoprivrednu proizvodnju,
b) kontrolu da li se poljoprivredno zemljište koristi u skladu sa namjenom, da li se zemljište degradira, zagađuje ili se na neki drugi način oštećuje ili mu se smanjuje prirodna plodnost,
v) kontrolu da li je pribavljeno mišljenje Ministarstva na Osnove zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta, koje donose jedinice lokalne samouprave,
www.advokat.attorney
g) kontrolu da li vlasnici, odnosno korisnici redovno obrađuju i koriste poljoprivredno zemljište u skladu sa Zakonom,
d) kontrolu da li se obradivo poljoprivredno zemljište I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase koristi u nepoljoprivredne svrhe, odnosno da li se na istom vrši promjena namjene,
đ) kontrolu da li su za bilo koji oblik promjene namjene poljoprivrednog zemljišta dobijene smjernice Ministarstva i odobrenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave u skladu sa Zakonom,
e) kontrolu da li se radovi na rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta koje je privremeno promijenilo namjenu vrše po projektu rekultivacije i po odobrenju nadležnog organa jedinice lokalne samouprave,
ž) utvrđivanje da li je poljoprivredno zemljište za koje je odobrena privremena promjena namjene osposobljeno za poljoprivrednu proizvodnju ili vraćeno u prvobitno stanje u svemu prema projektu rekultivacije,
z) kontrolu nadležnog organa jedinice lokalne samouprave u pogledu primjene odredaba Zakona o propisanom postupku, obračunu, plaćanju i upotrebi naknada utvrđenih Zakonom, odnosno da li su rješenja o poljoprivrednoj saglasnosti i rješenja o oslobađanju od plaćanja naknade donesena u skladu sa Zakonom,
i) kontrolu namjene objekata za čiju gradnju je doneseno rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade,
j) kontrolu u cilju utvrđivanja dozvoljenih količina opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu, vodi za navodnjavanje i uzimanje uzoraka za ova ispitivanja,
k) kontrolu da li pravno lice koje vrši ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje, kao i kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida posjeduje ovlašćenje Ministarstva,
l) kontrolu u cilju utvrđivanja da li korisnici, odnosno vlasnici poljoprivrednog zemljišta vrše sistematsku kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta od I do V katastarske klase,
lj) kontrolu da li je nadležni organ jedinice lokalne samouprave propisao protiverozione mjere i mjere za suzbijanje poljskih šteta i da li se vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta pridržavaju propisanih mjera,
m) kontrolu da li se pašnjaci u svojini Republike koriste u skladu sa propisanim uslovima,
n) kontrolu u cilju utvrđivanja da li zakupci i koncesionari koriste poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju u skladu sa Zakonom i ugovorima o zakupu, odnosno koncesiji i da li zemljište daju u podzakup ili ga ustupaju na korišćenje trećim licima po bilo kom osnovu,
nj) kontrolu zemljišta, poljoprivrednih objekata, poslovnih knjiga i dokumenata vlasnika, zakupaca, koncesionara i drugih korisnika poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose odredbe Zakona i propisa donesenih na osnovu njega,
o) kontrolu u cilju utvrđivanja da li je za mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama donesen projekat, da li je projekat izradilo pravno lice kojem je Ministarstvo izdalo ovlašćenje i da li je Ministarstvo dalo saglasnost na projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta i
p) nadzor nad primjenom ostalih odredaba Zakona.
Mjepe i radnje poljoprivrednog inspektora
Član 73b
U vršenju poslova iz člana 73a. ovog zakona poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da:
a) zabrani korišćenje poljoprivrednog zemljišta za neku drugu namjenu osim za poljoprivrednu proizvodnju, ako tom zemljištu nije određena druga namjena u skladu sa Zakonom,
b) zabrani promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ako se ne sprovodi u skladu sa ovim zakonom,
v) zabrani promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, ako za promjenu namjene nije plaćena naknada i dobijena poljoprivredna saglasnost u skladu sa Zakonom,
g) naredi korisniku poljoprivrednog zemljišta koji na tom zemljištu vrši eksploataciju mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija da pristupi rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta u skladu sa projektom rekultivacije, a o tome obavijesti nadležne organe,
d) zabrani ispuštanje i odlaganje bilo koje vrste opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, ako se vrši bez saglasnosti Ministarstva,
đ) zabrani nepravilnu upotrebu mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja i upotrebu ako njihov kvalitet ne odgovara propisanim standardima,
e) zabrani pravnom licu da vrši kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida u zemljištu bez ovlašćenja Ministarstva,
https://www.anwalt-bih.de
ž) zabrani izvođenje mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta ako se vrše bez projekta, ako se ne vrše po posebnim projektima koje je izradilo ovlašćeno pravno lice i ako Ministarstvo nije dalo saglasnost na projekte uređenja,
z) obavijesti nadležne organe o uočenim nepravilnostima ako nije ovlašćen da sam postupa,
i) podnese prijavu nadležnom organu za učinjeno krivično djelo, izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba Zakona,
j) izvrši uzimanje uzoraka zemljišta, poljoprivrednog bilja i vode za navodnjavanje za ispitivanja propisana Zakonom,
k) naredi vlasniku, odnosno korisniku da kod nadležnog organa pribavi poljoprivrednu saglasnost i drugu dokumentaciju propisanu Zakonom,
l) podnese prijedlog za poništenje po pravu nadzora odobrenja za građenje ako je pribavljeno bez prethodne poljoprivredne saglasnosti i
lj) u ostalim slučajevima nepridržavanja odredaba Zakona donese rješenje, naredi mjere propisane Zakonom i odredi rok za izvršenje.
VIII - KAZNENE ODREDBE
Prekršaji
Član 74
(1) Novčanom kaznom od 15.000 do 45.000 KM kazniće se za prekršaj preduzeće i drugo pravno lice, ako:
a) poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko do privođenja planiranoj namjeni ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 5.);
b) ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17.);
v) proizvodi poljoprivredne kulture i vrši upotrebu vode za navodnjavanje suprotno odredbama člana 18. stav 4. ovog zakona;
g) utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje vrši bez ovlašćenja koje je izdalo Ministarstvo (član 18. stav 2.);
d) utvrđivanje stanja, kontrolu plodnosti zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida u obradivom poljoprivrednom zemljištu vrši bez ovlašćenja Ministarstva (član 20. stav 3.);
đ) ne primijeni propisane protiverozivne mjere iz člana 21. ovog zakona;
e) vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25. stav 2.);
ž) promijeni namjenu poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe (član 27. stav 2);
z) privođenje zemljišta prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanje za poljoprivrednu proizvodnju vrši bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ili na koji nisu date smjernice Ministarstva, te ako rekultivaciju ne vrši prema projektu (član 31.);
i) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iz člana 30. stav 2. ovog zakona bez odobrenja nadležnog opštinskog, odnosno gradskog organa uprave (član 31. stav 1);
j) ne izvrši rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta (član 30. stav 2);
k) izrađuje projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta suprotno odredbama člana 30. ovog zakona;
l) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno bez plaćene naknade za promjenu namjene (član 32.);
lj) izrađuje projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta bez ovlašćenja izdatog od Ministarstva i bez saglasnosti na projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta (član 40.);
m) poljoprivredno zemljište i zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, redovno ne obrađuje i ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 45.);
n) ako ne obezbijedi korišćenje poljoprivrednog zemljišta davanjem u zakup ili na drugi način (član 46.);
nj) poljoprivredno zemljište u svojini Republike uzeto u zakup daje u podzakup (član 56.).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 2.000 do 6.000 KM i odgovorno lice u preduzeću i drugom pravnom licu.
Član 75
(1) Novčanom kaznom od 3.000 do 9.000 KM kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako:
a) poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko do privođenja planiranoj namjeni ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 5.);
b) ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17.);
v) proizvodi poljoprivredne kulture i vrši upotrebu vode za navodnjavanje suprotno odredbama člana 18. stav 4. ovog zakona;
g) ne primijeni propisane protiverozivne mjere iz člana 21. ovog zakona;
d) vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25. stav 2.);
đ) promijeni namjenu poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe ili omogući na vlastitom zemljištu izvođenje radova kojima se mijenja namjena poljoprivrednog zemljišta (član 27. stav 2);
e) privođenje zemljišta prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanje za poljoprivrednu proizvodnju vrši bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ili na koji nisu date smjernice Ministarstva, kao i ako rekultivaciju ne vrši prema projektu (član 31.);
ž) izrađuje projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta suprotno odredbama člana 30. ovog zakona;
z) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno bez plaćene naknade za promjenu namjene (član 32.);
i) na poljoprivrednom zemljištu i zemljištu koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, ne sprovodi ostale agrotehničke mjere (član 44. stav 2.);
j) poljoprivredno zemljište i zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, redovno ne obrađuje i ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 45.);
k) ako ne omogući korišćenje poljoprivrednog zemljišta, davanje u zakup ili na drugi način (član 46.);
l) vrši nomadsku ispašu stoke na poljoprivrednom zemljištu (član 50.);
lj) poljoprivredno zemljište u svojini Republike uzeto u zakup daje u podzakup (član 56.).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM.
Član 76
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove poljoprivrede, ako:
a) ne sprovodi propisane protiverozivne mjere (član 21.);
b) ne propiše mjere za zaštitu od poljske štete (član 25.);
v) izda odobrenje za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez prethodno pribavljenih smjernica Ministarstva i projekta za rekultivaciju (član 31.);
g) na zahtjev stranke (vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta) ne utvrdi visinu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ili je ne utvrdi u skladu sa čl. 32. do 34. Zakona;
d) na zahtjev stranke (vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta) rješenjem oslobodi stranku od plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta suprotno članu 36. ovog zakona;
đ) sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koristi suprotno članu 35. ovog zakona.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje osnova i programa
Član 77
(1) Osnova Republike donijeće se u roku od šest mjeseci, a osnove za opštine u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Ministarstvo će donijeti:
a) Program za izradu Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta,
b) Program ispitivanja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i
v) Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(3) Nadležni organ jedinice lokalne samouprave donijeće u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Program za izradu Osnove opštine.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Član 78
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise:
a) Pravilnik o sadržaju, načinu i postupku polaganja stručnog ispita za izradu osnova zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i projekata rekultivacije poljoprivrednog zemljišta,
b) Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama za njihovo ispitivanje,
v) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove za utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje,
g) Pravilnik o uslovima, načinu i metodama za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
d) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove u pogledu opreme i kadra za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
đ) Pravilnik o uslovima i visini naknade za korišćenje pašnjaka u svojini Republike i
e) Pravilnik o uslovima i načinu davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Početi i nedovršeni postupci
Član 79
Postupci komasacije koji su početi, a nisu dovršeni prije stupanja na snagu ovog zakona biće završeni prema odredbama Zakona o komasaciji (“Službeni glasnik SRBiH”, broj 24/85).
Član 80
Postupci prema zahtjevu za izdavanje poljoprivredne saglasnosti i utvrđivanje visine naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, početi do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće se prema odredbama ovog zakona.
Član 80a.
Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske zaključeni do stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koji su zaključeni.
Član 81
Vlasnici, odnosno korisnici koji su počeli ili izgradili objekte, odnosno promijenili namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta, a podnijeli su zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dužni su da plate naknadu za već promijenjenu namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta koji su podnijeli zahtjev za pribavljanje odobrenja za izgradnju objekta na zemljištu na kojem je već promijenjena namjena korišćenja u katastarskoj evidenciji, a nije plaćena naknada, dužni su da plate naknadu za promjenu namjene korišćenja poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa članom 33. Zakona.
Prestanak važenja dosadašnjeg zakona
Član 82
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 14/04, 22/04 i 49/04).
Stupanje zakona na snagu
Član 83
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
("Sl. glasnik RS", br. 93/2006, 86/2007, 14/2010 i 5/2012)
I - OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
Član 1
(1) Ovim zakonom uređuju se: planiranje, zaštita, uređenje, korišćenje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, kao i druga pitanja od značaja za poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa.
(2) Poljoprivredno zemljište kao prirodno bogatstvo i dobro od opšteg interesa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.
Značenje izraza
Član 2
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
- “poljoprivredno zemljište” jeste zemljište koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i zemljište koje je odgovarajućim planskim aktima namijenjeno za poljoprivrednu proizvodnju;
- “uređenje poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera kojima se realizuju prostorno-planski dokumenti (prostorni i urbanistički planovi i osnove), postupkom komasacije i melioracije, da bi se poboljšali prirodni i ekološki uslovi na poljoprivrednom zemljištu;
- “zaštita poljoprivrednog zemljišta” je skup mjera koje se preduzimaju radi trajnog obezbjeđenja prirodnih funkcija zemljišta, korišćenja zemljišta u skladu sa njegovom namjenom, očuvanja i unapređivanja namjenskog korišćenja zemljišta;
- “komasacija” je kompleks planskih, organizacionih, pravnih, ekonomskih i tehničkih mjera koje se sprovode radi poboljšanja prirodnih i ekoloških uslova na zemljištu;
- “melioracija” su skup različitih mjera koje se sprovode da bi se popravile fizičke, hemijske i biološke osobine zemljišta, kao i stvaranje i održavanje optimalnog vodno-vazdušnog režima zemljišta, radi obezbjeđenja povoljnih uslova za rast i razvoj gajenih biljaka i postizanje stabilnih prinosa;
- “navodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se blagovremeno i kontinuirano dovodi voda u poljoprivredno zemljište radi dobijanja visokih i stabilnih prinosa poljoprivrednih kultura;
- “odvodnjavanje” je izgradnja i održavanje objekata i uređaja kojima se vrši odvođenje suvišnih površinskih podzemnih voda sa poljoprivrednog zemljišta i redovna primjena određenih mjera koje omogućavaju neprekidno efikasan rad svih objekata i uređaja u odvođenju suvišnih voda;
- “plodnost zemljišta” jeste njegova sposobnost da istovremeno zadovolji potrebe biljaka za vodom, hranljivim materijama, vazduhom, toplotom, prostorom za korijenov sistem, kao i povoljnim biohemijskim režimom;
- “erozija” je promjena površinskog sloja zemljišta koja nastaje kao posljedica djelovanja kiše, snijega, mraza, temperaturnih razlika, vjetra, tekućih voda i antropogenih faktora;
- “opasne i štetne materije u zemljištu” jesu grupe neorganskih i organskih jedinjenja, koja obuhvataju toksične, korozivne, zapaljive, samozapaljive i radio-aktivne proizvode i otpad u čvrstvom, tečnom ili gasovitom agregatnom stanju i koja imaju opasne i štetne uticaje na zemljište.
Poljoprivredno zemljište
Član 3
(1) Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se po svojim prirodnim i ekonomskim osobinama može najracionalnije koristiti za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog zakona smatraju se i zemljišta kojima je planskim aktima Republike Srpske (u daljem tekstu: Republike), opština i gradova određena druga namjena, sve dok se za ta zemljišta u postupku privođenja planiranoj namjeni ne plati naknada za promjenu namjene u skladu sa ovim zakonom.
(3) Minirano poljoprivredno zemljište, kao i zemljište za koje se opravdano sumnja da je minirano, smatra se poljoprivrednim zemljištem od dana njegovog deminiranja.
Obradivo zemljište
Član 4
(1) Obradivim poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.
(2) Pod obradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijeva se i zemljište u inundacijama (zemljišta između nasipa za odbranu od voda i vodotoka rijeka).
Poljoprivredno zemljište koje je određeno za građevinsko zemljište
Član 5
Poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko zemljište do privođenja planiranoj namjeni koristi se za poljoprivrednu proizvodnju.
II - PLANIRANjE
Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 6
(1) Radi racionalnog korišćenja poljoprivrednog zemljišta za konvencionalnu proizvodnju i proizvodnju “u integralnom lancu za hranu”, unapređivanja životne sredine, kao i rejonizacije poljoprivredne proizvodnje, donose se kao planski dokument Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Osnove zaštite uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta donose se za teritoriju Republike (u daljem tekstu: Osnova Republike) i opštine, odnosno grada (u daljem tekstu: Osnova opštine).
(3) Osnove Republike i opštine, prostorni, urbanistički i ostali planovi moraju biti međusobno usaglašeni.
Osnova Republike
Član 7
Osnovom Republike uređuju se namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Osnova za teritoriju opštine
Član 8
Osnovom za teritoriju opštine uređuju se: namjena korišćenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije), površine koje treba urediti radi racionalnije poljoprivredne proizvodnje (melioracija, komasacija i sl.), stepen erozije poljoprivrednog zemljišta, površine koje se navodnjavaju ili se mogu navodnjavati, površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Odluka o izradi osnove
Član 9
(1) Odluku o izradi Osnove Republike donosi Vlada Republike Srpske.
(2) Odluku o izradi Osnove opštine donosi Skupština opštine, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Odluka o izradi Osnove Republike, odnosno opštine sadrži podatke o: cilju donošenja osnove, području koje je obuhvaćeno osnovom, roku izrade osnove, izvorima sredstava za izradu osnove, mjestu održavanja javnog uvida i druge podatke.
(4) Odluka o izradi Osnove Republike objavljuje se u “Službenom glasniku Republike”, a Osnove opštine u službenom glasilu opštine.
Program za izradu osnove
Član 10
(1) Odluka o izradi osnove priprema se prema programu za izradu osnove, koji je sastavni dio odluke.
(2) Program iz stava 1. ovog člana sadrži: granice područja osnove kao planskog dokumenta, dinamiku i finansijska sredstva, pregled postojeće dokumentacije i podloga od značaja za izradu osnove, ciljeve, potencijale, ograničenja, konflikte, razvojne prioritete, kao i ostala pitanja od značaja za izradu osnove.
(3) Program za izradu Osnove Republike priprema Ministarstvo, a program za izradu Osnove opštine nadležni opštinski organ uprave.
Izrada osnove
Član 11
(1) Osnovu Republike, odnosno opštine može da izrađuje preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti i ako ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, radnim iskustvom najmanje tri godine na tim poslovima i položen stručni ispit.
(2) Izradom Osnove Republike, odnosno opštine rukovodi lice koje ima ovlašćenje za rukovođenje za njenu izradu.
(3) Stručni ispiti iz stava 1. ovog člana i ovlašćenje iz stava 2. ovog člana stiču se prema programu, načinu i postupku koji propisuje ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar).
(4) Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana lica koja imaju naučni stepen doktora ili magistra nauka poljoprivredne struke i koja imaju najmanje tri godine radnog iskustva u struci, a koja učestvuju u izradi osnove, oslobođena su od polaganja stručnog ispita.
Stručna kontrola osnove
Član 12
(1) Prije podnošenja prijedloga Osnove Republike, odnosno opštine, organu nadležnom za njeno donošenje, osnova podliježe stručnoj kontroli i daje se na javni uvid.
(2) Stručna kontrola obuhvata provjeru usklađenosti osnove sa odlukom o njenoj izradi, provjeru usklađenosti osnove sa zakonom, standardima i normativima i ostalim propisima donesenim na osnovu zakona.
(3) Stručnu kontrolu Osnove Republike obavlja komisija, koju obrazuje ministar.
(4) Stručnu kontrolu Osnove opštine vrši komisija, koju obrazuje skupština opštine.
(5) O izvršenoj stručnoj kontroli iz st. 3. i 4. ovog člana sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenoj kontroli, sa svim primjedbama i stavovima o svakoj primjedbi.
(6) Izvještaj iz stava 5. ovog člana dostavlja se nosiocu izrade osnove, koji je dužan da u roku od 30 dana od dana dostavljanja izvještaja postupi prema datim primjedbama.
Javni uvid
Član 13
(1) Izlaganje osnove na javni uvid vrši se poslije izvršene stručne kontrole.
(2) Osnova Republike daje se na javni uvid oglašavanjem u dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji cijele Republike, a Osnova opštine oglašava se u jednom listu koji je dostupan na cijeloj teritoriji te opštine i traje 30 dana od dana oglašavanja.
(3) O izvršenom javnom uvidu sastavlja se izvještaj koji sadrži podatke o izvršenom javnom uvidu, sa svim primjedbama i stavovima prema svakoj primjedbi.
(4) Izvještaj iz stava 3. ovog člana sastavni je dio obrazloženja osnove.
Nadležnost za donošenje osnove
Član 14
(1) Vlada Republike Srpske donosi Osnovu Republike koja se objavljuje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
(2) Osnovu za opštinu donosi skupština opštine, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva i ona se objavljuje u službenom glasilu opštine.
(3) Opštine su dužne da Ministarstvu obavezno dostave jedan primjerak Osnova opštine u elektronskom obliku.
Sprovođenje osnove
Član 15
(1) Za sprovođenje Osnove Republike donosi se srednjoročni program zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Program iz stava 1. ovog člana donosi Ministarstvo.
(3) Za sprovođenje Osnove opštine donosi se godišnji program radova zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(4) Program iz stava 3. ovog člana donosi organ nadležan za donošenje osnove.
(5) Programom iz st. 1. i 3. ovog člana utvrđuje se vrsta i obim radova koje treba izvršiti u periodu za koji se program donosi, predračun radova, dinamika izvođenja radova i ulaganja sredstava.
Vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu
Član 16
(1) U svrhu uspostavljanja informacionog sistema o poljoprivrednom zemljištu, odnosno zemljišnog informacionog sistema (ZIS), Ministarstvo vodi evidenciju o poljoprivrednom zemljištu u svim oblicima svojine, kao i evidenciju o svim vidovima korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(2) Evidencija o poljoprivrednom zemljištu obuhvata podatke o pojedinačnim parcelama i njihovoj površini, katastarskoj kulturi i klasi, korisniku, odnosno posjedniku poljoprivrednog zemljišta.
(3) U vođenju evidencije o poljoprivrednom zemljištu Ministarstvo ostvaruje saradnju sa organima nadležnim za vođenje zemljišnih knjiga i katastar nekretnina, koji Ministarstvu dostavljaju podatke iz baze podataka zemljišne knjige, odnosno katastra nekretnina neophodne za vođenje ove evidencije.
III - ZAŠTITA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Zabrana ispuštanja i odlaganja opasnih i štetnih materija
Član 17
(1) Zabranjeno je ispuštanje i odlaganje opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje.
(2) Zabranjena je nepravilna upotreba mineralnih i organskih đubriva i sredstava za zaštitu bilja koja se odražava na prisustvo opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu, na poljoprivrednom bilju, u podzemnim vodama i vodotocima.
(3) Ministarstvo utvrđuje, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite na osnovu međunarodnih i domaćih normativa i na osnovu pribavljenog mišljenja naučne stručne institucije, normative o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje i o metodama ispitivanja prisustva ovih materija.
Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje
Član 18
(1) Ispitivanje poljoprivrednog zemljišta i vode za navodnjavanje radi utvrđivanja prisutnih količina opasnih i štetnih materija, vrši se prema programu koji donosi Ministarstvo.
(2) Utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje može da vrši preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski rigistar za obavljanje ove djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(3) Ovlašćena organizacija iz stava 2. ovog člana podnosi Ministarstvu izvještaje o rezultatima ispitivanja i utvrđivanja.
(4) Ministarstvo može da zabrani proizvodnju poljoprivrednih kultura, odnosno ograniči proizvodnju određenih kultura i upotrebu vode za navodnjavanje, ako je to neophodno na osnovu rezultata ispitivanja i utvrđivanja.
Dekontaminacija i saniranje poljoprivrednog zemljišta
Član 19
(1) Ako se, ispuštanjem opasnih i štetnih materija u količini većoj od dozvoljene, zagadi poljoprivredno zemljište, tada onaj ko je prouzrokovao štetu snosi troškove radova na dekontaminaciji, odnosno sanaciji poljoprivrednog zemljišta.
(2) Pod kontaminacijom zemljišta, iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva se unošenje u zemljište različitih čvrstih, tečnih i gasovitih otpadnih materija, kao i radioaktivnih materija, koje dovode do neuslovnosti zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, kao i do akumulacije opasnih i štetnih materija u zemljištu i poljoprivrednom bilju.
Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine mineralnih đubriva i pesticida
Član 20
(1) Radi zaštite i očuvanja hemijskih i bioloških svojstava poljoprivrednog zemljišta i obezbjeđenja pravilne upotrebe mineralnih i organskih đubriva i pesticida, vlasnik, odnosno korisnik obradivog poljoprivrednog zemljišta od prve do pete katastarske klase utvrđuje stanje i vrši kontrolu plodnosti poljoprivrednog zemljišta i količinu unesenih mineralnih đubriva i pesticida.
(2) Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta od prve do pete katastarske klase i količina unesenih mineralnih đubriva i pesticida vrši se po potrebi, a na zahtjev lica iz stava 1. ovog člana.
(3) Utvrđivanje stanja i kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida iz stava 1. ovog člana može da vrši organizacija, preduzeće i ustanova koja ima odgovarajuću opremu i stručne kadrove i koju ovlasti Ministarstvo.
(4) Kontrola plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida vrši se pod uslovima, na način i prema metodama utvrđenim posebnim propisom koji donosi Ministarstvo.
(5) Ministarstvo propisuje bliže uslove u pogledu opreme i stručnih kadrova za obavljanje poslova kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida.
(6) Organizacija, preduzeće i ustanova iz stava 3. ovog člana dužna je da uz izvještaj o rezultatima ispitivanja daje i preporuku za upotrebu pojedinih vrsta mineralnih i organskih đubriva, kao i mjere za poboljšanje hemijskih i bioloških svojstava zemljišta.
Protiverozivne mjere na poljoprivrednom zemljištu
Član 21
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od štetnog dejstva erozije i bujica, na erozivnom području preduzimaju se protiverozivne mjere.
(2) Protiverozivne mjere u smislu ovog zakona su:
a) privremena ili trajna zabrana preoravanja livada i pašnjaka i ostalih površina radi njihovog pretvaranja u oranice sa jednogodišnjim usjevom,
b) uvođenje plodosmjena,
v) gajenje višegodišnjih zasada,
g) izgradnja specifičnih građevinskih objekata,
d) način obrade zemljišta,
đ) podizanje i gajenje poljozaštitnih šumskih pojaseva ili sađenje višegodišnjih drvenastih biljaka,
e) zabrana napasanja stoke na određeno vrijeme ili ograničavanje broja grla koja se mogu puštati na određene površine,
ž) zabrana sječe šuma i šumskih zasada iznad ugroženih parcela,
z) i druge mjere.
(3) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta u erozivnim područjima Republike dužni su da primijene mjere iz stava 2. ovog člana.
Nadležnost za sprovođenje protiverozivnih mjera
Član 22
Primjenu, kontrolu i sprovođenje protiverozivnih mjera iz člana 21. ovog zakona vrši nadležni organ lokalne samouprave.
Obaveze opštine u sprovođenju protiverozivnih mjera
Član 23
Prilikom utvrđivanja protiverozivnih mjera i njihovog sprovođenja, jedinica lokalne samouprave će obezbijediti:
a) da se dosljedno preduzimaju protiverozivne mjere iz čl. 21. i 22,
b) da se svake godine preduzmu protiverozivne biološke mjere na najmanje četiri odsto novih površina od ukupnih površina napadnutih, podložnih ili ugroženih erozijom.
Troškovi sprovođenja protiverozivnih mjera
Član 24
Troškove sprovođenja protiverozivnih mjera snose pravna i fizička lica čije se zemljište štiti ovim mjerama, ako zakonom nije drukčije određeno.
Poljska šteta
Član 25
(1) Zabranjeno je uništavanje i oštećenje usjeva, sadnica, stabala i poljoprivredne mehanizacije na imanjima, kao i svako drugo oštećenje na poljoprivrednom zemljištu (u daljem tekstu: poljska šteta).
(2) Zabranjeno je spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu.
(3) Jedinica lokalne samouprave propisuje mjere za zaštitu od poljske štete i spaljivanja organskih ostataka na poljoprivrednom zemljištu.
(4) Korisnici poljoprivrednog zemljišta dužni su da se uzdržavaju od radnji kojima se pričinjava poljska šteta na poljoprivrednom zemljištu, a vlasnici, odnosno držaoci stoke dužni su da obezbijede da stoka ne pričinjava štetu na poljoprivrednom zemljištu.
Zaštita usjeva od mraza, grada, požara
Član 26
Jedinica lokalne samouprave može propisati i mjere za zaštitu usjeva na poljoprivrednom zemljištu od mraza, grada, požara i drugih elementarnih nepogoda.
Zabrana korišćenja obradivog poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe
Član 27
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe vrši se u skladu sa sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja i izdatim lokacijskim uslovima.
(2) Ako nije zasnovana na sprovedbenim dokumentima prostornog uređenja, zabranjena je promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase može da se vrši samo na osnovu raspoloživih strateških dokumenata prostornog uređenja, stručnog mišljenja i lokacijskih uslova, samo za izgradnju objekata:
a) zemaljske infrastrukture (entitetska i regionalna infrastruktura: saobraćajna, hidrotehnička, energetska, telekomunikaciona i informaciona),
b) komunalne infrastrukture (infrastruktura jedinice lokalne samouprave: saobraćajna, hidrotehnička, energetska, telekomunikaciona i informaciona),
v) za izgradnju objekata koji su u funkciji poljoprivred ne proizvodnje,
g) individualnih stambenih i pomoćnih objekata u okviru poljoprivrednog gazdinstva na tom području i
d) individualnih stambenih i pomoćnih objekata investitora, odnosno lica registrovanih za bavljenje poljoprivrednim djelatnostima.
(4) U toku izrade dokumenata prostornog uređenja Ministarstvo daje smjernice, mišljenja i sugestije na planska rješenja tako da:
a) prije utvrđivanja nacrta dokumenata iz stava 1. ovog člana Ministarstvo učestvuje na stručnoj raspravi na kojoj se razmatra prednacrt dokumenta u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju,
b) prije utvrđivanja prijedloga dokumenata iz stava 1. ovog člana Ministarstvo učestvuje na stručnoj raspravi na kojoj se razmatra stav nosioca izrade o primjedbama, prijedlozima i mišljenjima na nacrt dokumenta koji je bio na javnom uvidu, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i građenju.
(5) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta V, VI, VII i VIII katastarske, odnosno bonitetne klase, ako nije zasnovana na dokumentima prostornog uređenja, dozvoljena je na osnovu stručnog mišljenja i lokacijskih uslova.
(6) Zbog umanjenja vrijednosti i gubitka poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg interesa plaća se naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu sa ovim zakonom.
Zabrana promjene katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta
Član 28
(1) Ministarstvo daje ili odbija saglasnost za promjenu katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta na osnovu zahtjeva Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove uz koji se prilaže sljedeća dokumentacija:
a) prepis zapisnika o utvrđivanju ispunjenosti uslova za promjenu katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta, koji je sačinjen u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove,
b) kopija izvoda iz javne evidencije o nepokretnostima za parcelu za koju se traži saglasnost,
v) kopija zahtjeva stranke i
g) foto-dokumentacija parcele za koju se traži saglasnost.
(2) Zabranjena je promjena katastarskih kultura i katastarskih klasa poljoprivrednog zemljišta radi njegovog korišćenja u nepoljoprivredne svrhe.
(3) Zabranjeno je administrativno mijenjanje katastarskih kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta u postupku uplanjenja i građenja objekata, a da prethodno nije sproveden postupak promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa ovim zakonom.
Postupanje nadležnog organa u slučaju promjene katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta
Član 29
(1) Kada nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku izdavanja poljoprivredne saglasnosti, na osnovu spiska promjena iz posjedovnog lista, utvrdi da je promijenjena katastarska kultura i klasa poljoprivrednog zemljišta suprotno članu 28. ovog zakona, izvršiće uvid u prijavni list “B” kod nadležnog odjeljenja za katastar i zatražiti saglasnost Ministarstva.
(2) Ukoliko je promjena izvršena bez saglasnosti Ministarstva, iz stava 1. ovog člana, nadležni organ jedinice lokalne samouprave dužan je da uzme prethodno stanje katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta kao osnov za obračun naknade.
(3) Ako nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku utvrđivanja prethodnog stanja katastarske kulture i klase poljoprivrednog zemljišta uvidom u prijavni list ’B’ utvrdi da nema raspoložive podatke potrebne za utvrđivanje prethodnog stanja, zatražiće od stranke da podnese zahtjev za utvrđivanje katastarske kulture i klase na predmetnom zemljištu nadležnom odjeljenju za katastar, kako bi se moglo izvršiti obračunavanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe u skladu sa članom 33. Zakona.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 30
(1) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona smatra se svako korišćenje poljoprivrednog zemljišta za izgradnju naselja, industrijskih, energetskih i rudarskih objekata, željezničkih pruga, puteva, vodnih akumulacija, pošumljavanje ili drugi radovi kojima se trajno onemogućava korišćenje tog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina i izvođenje radova na odlaganju jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu na određeno vrijeme, nakon čega je korisnik dužan da postupkom rekultivacije poljoprivredno zemljište vrati u prvobitnu namjenu.
(3) Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva sistem tehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera i postupaka kojim se narušeno zemljište vraća u prvobitnu namjenu u skladu sa projektom rekultivacije.
(4) Projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta treba da sadrži: postupak skidanja i čuvanja humusnog sloja, udaljenost od susjednih parcela, dubinu do koje je dozvoljena eksploatacija mineralnih sirovina, postupak biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, rokove izvođenja pojedinih faza biološke rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, dinamiku privođenja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji ili drugoj namjeni, hidrotehničke radove kojima se uspostavlja prvobitni vodni režim u zemljištu, postupak i rok ispitivanja opasnih i štetnih materija u rekultivisanom zemljištu i finansijski plan za realizaciju projekta rekultivacije.
(5) Projekat rekultivacije može da izrađuje privredno društvo, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, ako ima u radnom odnosu najmanje dva lica sa visokom stručnom spremom poljoprivrednog ili šumarskog smjera, odnosno specijaliste za konkretan predmet rekultivacije, sa radnim iskustvom od najmanje tri godine na tim poslovima.
(6) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta vrši se u skladu sa članom 27. Zakona.
Odobrenje za privremenu promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 31
(1) Poljoprivrednu saglasnost za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u svrhe iz člana 30. stav 2. ovog zakona izdaje nadležni organ jedinice lokalne samouprave uz prethodno pribavljene smjernice Ministarstva.
(2) Smjernice Ministarstva pribavlja organ jedinice lokalne samouprave po službenoj dužnosti, na osnovu zahtjeva, uz koji prilaže:
a) lokacijske uslove,
b) kopiju rješenja o upisu u sudski registar,
v) izvod iz javne evidencije o nepokretnostima za vlastito zemljište, a za zemljište uzeto u zakup i ugovor o zakupu,
g) kopiju katastarskog plana,
d) projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta i
đ) kopiju ugovora o koncesiji (samo za eksploataciju mineralnih sirovina).
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 32
(1) Za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta stranka (vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta) plaća jednokratnu naknadu, osim u slučajevima oslobađanja od plaćanja naknade propisanih ovim zakonom.
(2) Poljoprivredno zemljište ne može da se počne koristiti u nepoljoprivredne svrhe dok se ne izvrši uplata naknade iz stava 1. ovog člana.
(3) Jedinice lokalne samouprave ne mogu utvrđivati opšti interes niti mogu svojim odlukama oslobađati od plaćanja dijela naknade koji njima pripada.
(4) Naknada zbog promjene namjene plaća se za cijelu građevinsku parcelu, odnosno za sve katastarske čestice i dijelove katastarskih čestica od kojih je formirana građevinska parcela, koje zauzima objekat i koje služi za redovnu upotrebu objekta (prilazni putevi, staze, ekonomsko dvorište) utvrđenih u lokacijskim uslovima.
Visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 33
Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se u visini katastarskog prihoda za to zemljište za tekuću godinu, uvećano za:
a) 500 puta za I katastarsku klasu,
b) 400 puta za II katastarsku klasu,
v) 300 puta za III katastarsku klasu,
g) 200 puta za IV katastarsku klasu,
d) 100 puta za V, VI, VII i VIII katastarsku klasu.
Nadležnost organa za utvrđivanje naknade
Član 34
(1) Visinu naknade iz člana 33. ovog zakona utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave u postupku po zahtjevu korisnika, odnosno investitora za izdavanje poljoprivredne saglasnosti.
(2) Obračunati iznos naknade korisnik, odnosno investitor obavezan je da uplati prije izdavanja poljoprivredne salasnosti.
(3) Poljoprivrednu saglasnost korisnik, odnosno investitor pribavlja prije dobijanja odobrenja za građenje.
(4) Uz zahtjev za izdavanje poljoprivredne saglasnosti za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta korisnik, odnosno investitor podnosi:
a) lokacijske uslove,
b) posjedovni list ili list nepokretnosti za parcelu za koju se traži saglasnost,
v) zemljišnoknjižni izvadak i
g) kopiju katastarskog plana.
(5) Poljoprivredna saglasnost izdaje se u formi rješenja čiji dispozitiv pored ostalog obavezno sadrži: oznaku katastarske čestice, katastarsku kulturu i klasu, površinu za koju je obračunata i uplaćena naknada i iznos pripadajuće naknade.
(6) Rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a primjerak tog rješenja obavezno dostavlja Ministarstvu i nadležnom odjeljenju za katastar.
(7) Na rješenje o poljoprivrednoj saglasnosti dozvoljena je žalba Ministarstvu.
Uplata i korišćenje sredstava naknade
Član 35
(1) Naplaćena naknada po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe usmjerava se u odnosu 30% u budžet Republike Srpske, a 70% u budžet opštine na čijem se području nalazi zemljište.
(2) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i sredstva od zakupnine za zemljište u svojini Republike, koja su prihod budžeta opštine, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu Osnova opštine,
b) osposobljavanje i uređenje poljoprivrednih zemljišta koja su degradirana, zapuštena, koja su lošijeg kvaliteta ili su neplodna,
v) za popravku i poboljšanje plodnosti zemljišta,
g) za sprovođenje protiverozivnih mjera i melioracije poljoprivrednog zemljišta slabijeg kvaliteta i
d) za sprovođenje postupka komasacije.
(3) Sredstva od naplaćene naknade po osnovu promjene namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe i zakupnine za zemljište u svojini Republike, koja su prihod budžeta Republike, koriste se za sljedeće namjene:
a) izradu i sprovođenje Osnova Republike i srednjoročnog programa zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta,
b) pripremne radnje u sprovođenju postupka dodjele poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske posredstvom koncesije (identifikacija zemljišta, izrada studije i drugo) i
v) za sprovođenje postupka komasacije.
Oslobađanje od plaćanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta
Član 36
(1) Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ne plaća se u slučaju:
a) izgradnje, adaptacije ili rekonstrukcije stambene zgrade porodičnog poljoprivrednog gazdinstva površine do 500 m2 i izgradnje ekonomskih objekata koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju površine do 500 m2, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi van užeg i šireg urbanog područja, odnosno u seoskom području,
b) određivanja lokacije za groblje ili proširenje groblja, kao i za izgradnju vjerskih objekata;
v) izgradnje objekata koji služe za odbranu od poplava, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta ili za uređenje bujica;
g) regulacije vodotoka u funkciji uređenja poljoprivrednog zemljišta;
d) izgradnje i proširenja poljskih puteva koji doprinose racionalnijem korišćenju poljoprivrednog zemljišta;
đ) pošumljavanja obradivog poljoprivrednog zemljišta VI, VII i VIII katastarske klase, ako je osnovama utvrđeno da će se ovo zemljište racionalnije koristiti ako se pošumi;
e) podizanja poljozaštitnih pojaseva;
ž) izgradnje putne i željezničke infrastrukture,
z) izgradnje novih proizvodnih objekata u oblasti poljoprivrede, prehrambene, tekstilne industrije i industrije za proizvodnju obuće i namještaja, samo u slučaju da se poljoprivredno zemljište na kome se vrši promjena namjene nalazi van užeg i šireg urbanog područja, odnosno u seoskom području,
i) izgradnje ili legalizacije stambenog objekta izbjeglica, raseljenih lica i povratnika na zemljištu površine do 500 m2, pod uslovom da je to lice u statusu ili je imalo status izbjeglice ili raseljenog lica u vrijeme sticanja vlasništva na zemljištu namijenjenom za stambenu izgradnju, što dokazuje uvjerenjem Odsjeka Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, odnosno nadležnog organa i
j) izgradnja ili legalizacija stambenih objekata porodicama poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida I i II kategorije na zemljištu površine do 500 m2, pod uslovom da je nadležni organ utvrdio status porodice poginulih i nestalih boraca i ratnih vojnih invalida I i II kategorije i da isti nemaju riješeno stambeno pitanje.
(2) Porodičnim poljoprivrednim gazdinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se poljoprivredno gazdinstvo na kome fizičko lice - poljoprivrednik zajedno sa članovima svog domaćinstva obavlja poljoprivrednu proizvodnju i koje je upisano u registar poljoprivrednih gazdinstava.
(3) Objekti koji se koriste za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno koji su u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje u smislu stava 1. tačka a) ovog člana su objekti za smještaj mehanizacije, repromaterijala i gotovih proizvoda, kao i staje za gajenje stoke i objekti za različite vidove proizvodnje u zaštićenim, odnosno zatvorenim prostorima.
4) Pod novim proizvodnim objektima iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se objekti za proizvodnju, otkup, doradu, preradu i sušenje poljoprivrednih proizvoda, kao i objekti za skladištenje ovih proizvoda i hladnjače.
(5) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležni organ lokalne samouprave.
(6) Uz dokumentaciju propisanu članom 34. Zakona, za utvrđivanje plaćanja naknade iz stava 1. ovog člana investitor podnosi i sljedeće dokaze:
a) za slučaj iz stava 1. tačka a) ovog člana, izvod iz dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi u seoskom području, odnosno van užeg ili šireg urbanog područja i dokument kojim se potvrđuje da je riječ o porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu koje je upisano u registar poljopri vred nih ga zdin stava,
b) za slučaj iz stava 1. tačka z) ovog člana, izvod iz dokumenta prostornog uređenja na osnovu kojeg se vidi da se parcela na kojoj se planira gradnja nalazi u seoskom području, odnosno van užeg ili šireg urbanog područja i
v) za slučaj iz stava 1. t. i) i j) ovog člana, dokaz o statusu lica.
IV - UREĐENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam uređenja
Član 37
Pod uređenjem poljoprivrednog zemljišta u smislu ovog zakona podrazumijeva se preduzimanje tehničkih, hidrotehničkih i agrotehničkih melioracionih mjera za povećanje proizvodnih sposobnosti poljoprivrednog zemljišta, regulisanje vodno-vazdušnog režima i poboljšanje fizičkih, hemijskih i bioloških osobina zemljišta.
Prava i obaveze vlasnika, odnosno korisnika zemljišta
Član 38
(1) Vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta na području na kome se vrši uređenje poljoprivrednog zemljišta moraju dozvoliti pristup na svoja zemljišta stručnjacima geodetskih, vodnih, poljoprivrednih i ostalih organizacija koje obavljaju radove u vezi sa uređenjem poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i korisnici zemljišta imaju pravo na naknadu za štetu prouzrokovanu radnjama iz stava 1. ovog člana.
(3) Rješenje o naknadi iz stava 2. ovog člana, na zahtjev oštećenog, donosi opštinski organ uprave.
(4) Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 39
Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama obuhvataju:
a) izgradnju i održavanje sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje,
b) melioraciju livada i pašnjaka,
v) pretvaranje neobradivog poljoprivrednog zemljišta u obradivo,
g) poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta (oglinjavanje, opjeskivanje, kalcifikacija sa huminizacijom, popravka alkalnih zemljišta gipsovanjem i odstranjivanjem suvišnih lakorastvorljivih soli iz zemljišta, melioraciono đubrenje, podrivanje i rigolovanje, rekultivacija oštećenih i uništenih zemljišta) i
d) druge mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta.
Izvođenje mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama
Član 40
(1) Mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta iz člana 39. ovog zakona izvode se prema posebnim projektima koje mogu da izrađuju preduzeće, druga organizacija ili ustanova koja je upisana u sudski registar za obavljanje ove djelatnosti, koja ima najmanje dva zaposlena lica sa visokom stručnom spremom poljoprivredne struke odgovarajućeg smjera, koja raspolaže sa odgovarajućom opremom za rad i koja ima ovlašćenje za rad koje je izdalo Ministarstvo.
(2) Saglasnost za projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana daje Ministarstvo.
Uređenje zemljišta posredstvom komasacije
Član 41
(1) Uređenje poljoprivrednog zemljišta posredstvom komasacije vrši se radi stvaranja većih i pravilnijih zemljišnih parcela, njihovim grupisanjem i grupisanjem zemljišnih posjeda.
(2) Komasacijom se omogućava ekonomičnija obrada i korišćenje poljoprivrednog zemljišta te izvođenje drugih radova na uređenju zemljišta.
(3) Poslovi komasacije su poslovi od opšteg interesa.
Postupak i način sprovođenja komasacije
Član 42
Razlozi, postupak, uslovi i način sprovođenja komasacije regulisani su posebnim Zakonom o komasaciji.
Zabrana usitnjavanja zemljišnih parcela
Član 43
(1) Na zemljištu uređenom posredstvom komasacije ne može se vršiti usitnjavanje parcela, osim u postupku izgradnje melioracionih sistema, izgradnje javnih objekata i vraćanja zemljišta po zakonskim propisima.
(2) Na obradivom poljoprivrednom zemljištu koje nije uređeno posredstvom komasacije fizička dioba parcela može se vršiti samo ako se obrazuje parcela od najmanje 0,5 hektara, a u kraškim predjelima 0,2 hektara, osim ako to zahtijeva opšti interes utvrđen ovim zakonom ili propisi o nasljeđivanju.
V - KORIŠĆENjE POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA
Pojam korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 44
(1) Pod korišćenjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se osnovna i dopunska obrada zemljišta i primjena drugih agrotehničkih mjera, unapređivanje voćnjaka, vinograda, livada i pašnjaka, kao i drugi radovi za racionalno korišćenje poljoprivrednog zemljišta radi povećanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Pod ostalim agrotehničkim mjerama smatraju se: sprečavanje erozije, uništavanje ambrozije i ostalih korova, čišćenje kanala, zabrana, odnosno obaveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, korišćenje i uništavanje biljnih otpadaka i slično.
Obaveze vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta
Član 45
(1) Vlasnik, odnosno korisnik poljoprivrednog zemljišta dužan je da zemljište redovno obrađuje i da ga koristi na način koji najviše odgovara njegovoj prirodnoj plodnosti i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uslovima.
(2) (brisano)
Nemogućnost korišćenja poljoprivrednog zemljišta
Član 46
Ako vlasnik poljoprivrednog zemljišta ne koristi duže od jedne ekonomske godine poljoprivredno zemljište u skladu sa članom 45. ovog zakona, dužan je da omogući njegovo korišćenje davanjem u zakup ili na drugi način u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup.
Davanje poljoprivrednog zemljišta na privremeno korišćenje
Član 47
(1) Ukoliko korisnik poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike ne koristi duže od jedne ekonomske godine zemljište za poljoprivrednu proizvodnju, Vlada Republike Srpske može, na prijedlog nadležnog organa opštine, odnosno grada, to zemljište preuzeti i dati na privremeno korišćenje drugim pravnim i fizičkim licima u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
(2) Poljoprivredno zemljište iz stava 1. ovog člana daje se na privremeno korišćenje na period do tri godine u skladu sa propisima o davanju nepokretnosti u zakup i ovim zakonom.
(3) Ekonomskom godinom, u smislu ovog zakona, smatra se period od početka jesenjih radova u tekućoj godini do vremena završetka žetve - berbe kasnih usjeva u narednoj godini.
Pojam pašnjaka
Član 48
Pašnjak je poljoprivredno zemljište obraslo prirodnom ili vještačkom vegetacijom (pokošene njive, ledine, planine, nekultivisina i kultivisana zemljišta i šuma u kojoj paša po zakonu nije zabranjena), koji služi za ispašu stoke.
Korišćenje pašnjaka
Član 49
(1) Pašnjacima u svojini Republike upravljaju jedinice lokalne samouprave.
(2) Uslove u pogledu korišćenja pašnjaka i visinu naknade utvrđuje Ministarstvo.
(3) Sredstva od naknade za korišćenje pašnjaka po osnovu ispaše stoke pripadaju jedinici lokalne samouprave na čijoj se teritoriji nalazi pašnjak.
(4) Ako se pašnjak nalazi na teritoriji dvije ili više opština, naknada za korišćenje pašnjaka plaća se srazmjerno površini pašnjaka.
Zabrana nomadske ispaše stoke
Član 50
Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta i bilja, zabranjuje se nomadska ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu.
Pojam nomadske ispaše stoke
Član 51
(1) Pod nomadskom ispašom stoke, u smislu ovog zakona, smatra se ispaša stoke gonjenjem preko poljoprivrednog zemljišta, ispaša stoke na poljoprivrednom zemljištu izvan mjesta prebivališta, odnosno sjedišta držaoca stoke, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Ne smatra se nomadskom ispašom stoke u smislu ovog zakona uobičajna ispaša stoke na pašnjacima u svojini države i ispaša stoke na zemljištu koje je svojina držaoca stoke ili je zemljište uzeto u zakup.
Pojam držaoca stoke
Član 52
Držaocem stoke i drugih životinja, u smislu ovog zakona, smatra se vlasnik, odnosno korisnik stoke i druga lica koja napasaju stoku.
VI - RASPOLAGANjE POLjOPRIVREDNIM ZEMLjIŠTEM U SVOJINI REPUBLIKE
Osnovne odredbe
Član 53
(1) Poljoprivrednim zemljištem koje je u svojini Republike, izuzev onoga koje se vraća ranijim vlasnicima na osnovu posebnog zakona, Republika raspolaže na osnovu posebnih propisa o raspolaganju nekretninama, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
(2) Odlukom kojom se usaglašavaju svojinski i drugi pravni odnosi na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike obavezno se obezbjeđuje zaštita i unapređivanje privrednih, ekoloških i drugih interesa Republike i njenih građana.
(3) Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike (zakup, prodaja) donosi se u skladu sa ovim zakonom i drugim pratećim propisima kojima je regulisana ova oblast.
(4) Akt donesen suprotno od utvrđene procedure u stavu 3. ovog člana smatra se ništavnim.
(5) Odluka iz stava 2. ovog člana nije upravni akt.
Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 54
(1) Ministarstvo u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave donosi program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(2) Program iz stava 1. ovog člana sadrži:
a) površine zemljišta u svojini Republike po katastarskim opštinama, ukupnu površinu, način korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike;
b) podatke o korisnicima poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike;
v) podatke o stanju zaštite, uređenja i korišćenja zemljišta;
g) površinu zemljišta planiranu za davanje u zakup;
d) površinu zemljišta planiranu za koncesiju;
đ) površinu zemljišta planiranu za prodaju.
Način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Član 55
Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima: davanjem u zakup, prometom poljoprivrednog zemljišta ili koncesijom pravnim licima, isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
1. Zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Zakup
Član 56
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se dati u zakup fizičkom i pravnom licu u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje, zajedno sa objektima koji mu pripadaju, opremom i višegodišnjim zasadima.
(2) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike koje je dato u zakup ne može se dati u podzakup, niti druga lica mogu po bilo kom osnovu koristiti to zemljište po osnovu dogovora sa zakupoprimcem.
Naknada za umanjenu vrijednost višegodišnjih zasada
Član 57
(1) Ako su se na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike na dan zaključenja ugovora o zakupu nalazili višegodišnji zasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivicom zakupoprimca, zakupodavcu pripada naknada za umanjenu vrijednost tih zasada.
(2) Ako su zasadi uklonjeni bez saglasnosti zakupodavca, zakupodavcu pripada naknada u visini vrijednosti tih zasada u vrijeme zaključenja ugovora o zakupu.
Rokovi davanja zemljišta u zakup
Član 58
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike, zavisno od namjene korišćenja zemljišta, daje se u zakup na rok do 25 godina za sadnju voćnjaka, vinograda i drugih višegodišnjih zasada, a za ostale vrste korišćenja od osam do 12 godina.
(2) Ako na poljoprivrednom zemljištu već postoje zasadi radi kojih se zemljište uzima u zakup, rok zakupa je dok zasadi ne budu amortizovani, a najduže do 25 godina.
Postupak davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 59
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike daj e se u zakup na osnovu javnog oglasa, pribavljanjem pisanih ponuda ili usmenim javnim nadmetanjem.
(2) Odluku o raspisivanju javnog oglasa, kao i uslove oglasa za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje i donosi skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) na čijoj se teritoriji nalazi poljoprivredno zemljište u svojini Republike, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(3) Skupština jedinice lokalne samouprave (opštine i grada) donosi odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u zakup, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
(4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju uslovi i način davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 60
(1) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača na javnom oglasu za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike, načelnik opštine ili gradonačelnik i izabrani ponuđač zaključuju ugovor o zakupu.
(2) Jedinica lokalne samouprave dužna je da u roku od sedam dana od dana zaključenja ugovora iz stava 1. ovog člana dostavi po jedan primjerak ugovora o zakupu nadležnom organu za vođenje javnih zemljišnih evidencija i Ministarstvu.
(3) Jedinice lokalne samouprave koje zaključe ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta dužne su da Ministarstvu godišnje dostavljaju izvještaj o realizaciji zaključenih ugovora.
Sadržaj ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta
Član 61
Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike sadrži obavezno odredbe koje se odnose na:
a) podatke iz zemljišne knjige, odnosno katastra nekretnina;
b) vrijeme trajanja zakupa;
v) visinu i rok plaćanja zakupnine;
g) opis i vrijednost objekata, uređaja i zasada te način njihovog održavanja;
d) vrijeme amortizacije zasada;
đ) prava i obaveze zakupoprimca;
e) namjenu korišćenja zakupljenog zemljišta;
ž) razloge za otkaz ugovora;
z) razloge za prestanak ugovora.
Sredstva zakupnine
Član 62
Sredstva ostvarena od zakupnine za zemljište u svojini Republike uplaćuju se u odnosu:
a) 50% na račun budžeta Republike,
b) 50% na račun budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Prestanak važenja ugovora o zakupu
Član 63
(1) Ugovor o zakupu prestaje istekom vremena na koje je zaključen.
(2) Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može sporazumno prestati u bilo koje vrijeme.
(3) Ugovor o zakupu prestaje ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane da bude poljoprivredno zbog promjene namjene, ili ranije, ako se zemljište koristi suprotno odredbama zaključenog ugovora ili odredbama ovog zakona.
(4) U slučaju iz stava 3. ovog člana, zakupoprimac je dužan u roku od šest mjeseci od dana prestanka ugovora o zakupu da preda zemljište u posjed Ministarstvu.
(5) Ugovor o zakupu može se obnoviti za isti period, podnošenjem zahtjeva za produženje jedinici lokalne samouprave, ukoliko zakupoprimac uredno ispunjava obaveze iz ugovora i želi da nastavi rad na poljoprivrednom zemljištu koje je dobio u zakup.
Otkaz ugovora o zakupu
Član 64
Zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike u slučaju ako zakupoprimac:
a) ne plati zakupninu;
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u svojini Republike kao dobar domaćin;
v) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama zaključenog ugovora;
g) daje zakupljeno poljoprivredno zemljište u podzakup ili omogućava drugim pravnim licima, preduzetnicima i fizičkim licima da na bilo koji način koriste poljoprivredno zemljište zakupoprimca po osnovu dogovora za zakupoprimcem (davanje zemljišta koje je predmet zakupa na korišćenje drugim licima kao naknada za usluge obrade, đubrenja, zaštite i dr.);
d) protivno odobrenju zakupodavca izvrši investicione radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenog raspolaganja ili promijeni vrstu korišćenja poljoprivrednog zemljišta;
đ) obavlja aktivnosti suprotno zakonskim propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan uticaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti;
e) počne da koristi poljoprivredno zemljište u nepoljoprivredne svrhe ili mu mijenja namjenu suprotno odredbama ugovora i ovog zakona.
Vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada
Član 65
Zakupoprimac nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti trajnih zasada na poljoprivrednom zemljištu u svojini Republike, ako zakupni odnos prestaje na njegov zahtjev ili njegovom krivicom.
Prava zakupoprimca nakon prestanka ugovora o zakupu
Član 66
(1) Nakon prestanka ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta, zakupoprimac može u roku od šest mjeseci:
a) da uzme one dijelove opreme i građevine koje je podigao;
b) da traži naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadio, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljišta koji su poboljšali kvalitet poljoprivrednog zemljišta, ako je posadio zasade i postavio navedene uređaje i objekte uz saglasnost zakupodavaca;
v) ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem, da sruši i ukloni na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao.
(2) U slučaju neizvršenja obaveze iz stava 1. tačka 3. ovog člana, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupoprimca.
(3) Ako zakupoprimac posadi zasade ili izgradi uređaje ili objekte bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na vraćanje neamortizovane vrijednosti zasada prestankom ugovora o zakupu.
(4) Prestankom ugovora o zakupu, zakupodavac ima pravo da zadrži posađene zasade i izgrađene objekte i uređaje, a zakupoprimcu mora platiti njihovu još neamortizovanu vrijednost, ako su zasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni zakupodavčevom saglasnošću.
(5) Zasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupodavcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegovog odobrenja.
(6) Zakupodavac ima pravo da ukloni bez odštete uređaje kod kojih je to moguće.
Raskid ugovora o zakupu
Član 67
Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike koji nisu uređeni odredbama ovog zakona primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
2. Promet poljoprivrednim zemljištem u svojini Republike
Prodaja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 68
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike prodaje se samo u izuzetnim slučajevima pravnim i fizičkim licima koji imaju registrovanu poljoprivrednu djelatnost ili mjesto prebivališta na teritoriji Bosne i Hercegovine, ako postoji interes za Republiku, i to posredstvom javnog oglasa.
(2) Odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike donosi Vlada Republike Srpske, na prijedlog Ministarstva.
(3) Odluka o raspisivanju javnog oglasa za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike i odluka o izboru najpovoljnijeg ponuđača na osnovu javnog oglasa donosi se u skladu sa odredbama Zakona o prometu nepokretnosti.
(4) Početna cijena za kupovinu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike utvrđuje se na osnovu podataka o tržišnoj cijeni na području na kome se zemljište nalazi, pribavljenih od nadležne organizacione jedinice Poreske uprave Republike.
(5) Stručne poslove u vezi sa prikupljanjem potrebne dokumentacije za prodaju poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike obavlja Ministarstvo.
(6) Na osnovu odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, Vlada Republike Srpske ovlastiće svog predstavnika za zaključenje ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Sredstva ostvarena od prodaje
Član 69
Sredstva ostvarena prodajom poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike posebna su vrsta prihoda, i to 70% budžeta jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi i 30% budžeta Republike.
Zamjena poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Član 70
(1) Poljoprivredno zemljište u svojini Republike može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u svojini fizičkih i pravnih lica u slučaju ukrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i radi njegovog racionalnijeg korišćenja.
(2) Zamjena zemljišta iz stava 1. ovog člana vrši se pod uslovom da poljoprivredno zemljište u svojini Republike i zemljište za koje se zamjenjuje imaju istu tržišnu vrijednost.
(3) Procjena tržišne vrijednosti zemljišta iz stava 2. ovog člana vrši se na osnovu podataka o tržišnoj cijeni na području na kome se zemljište nalazi, pribavljenih od nadležne organizacione jedinice Poreske uprave Republike.
(4) Ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stava 1. ovog člana, na prijedlog korisnika, odnosno vlasnika poljoprivrednog zemljišta, zaključuje Ministarstvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Republičkog javnog pravobranilaštva.
3. Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike
Osnovne odredbe
Član 71
(1) Koncesija za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike može se dati domaćem i stranom pravnom licu na period do 30 godina, u svrhu:
a) biljne i stočarske proizvodnje i
b) za dugogodišnje zasade.
(2) Dodjela poljoprivrednog zemljišta na korišćenje po osnovu koncesije vrši se u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske i Pravilima Komisije za koncesije.
(3) Vlada Republike Srpske, posredstvom koncesije, donosi odluku o dodjeli poljoprivrednog zemljišta pravnom licu na korišćenje.
Dostavljanje ugovora
Član 72
Primjerak ugovora o prodaji, i koncesiji poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike dostavlja se Ministarstvu finansija i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
VII - NADZOR
Osnovna odredba
Član 73
(1) Upravni nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vrši Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega obavlja poljoprivredna inspekcija u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove i poljoprivredna inspekcija u sastavu jedinica lokalne samouprave.
Ovlašćenja poljoprivrednog inspektora
Član 73a
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da vrši:
a) kontrolu u cilju utvrđivanja da li se poljoprivredno zemljište, kome je planskim aktom u skladu sa Zakonom određena druga namjena, do privođenja planiranoj namjeni koristi za poljoprivrednu proizvodnju,
b) kontrolu da li se poljoprivredno zemljište koristi u skladu sa namjenom, da li se zemljište degradira, zagađuje ili se na neki drugi način oštećuje ili mu se smanjuje prirodna plodnost,
v) kontrolu da li je pribavljeno mišljenje Ministarstva na Osnove zaštite, korišćenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta, koje donose jedinice lokalne samouprave,
www.advokat.attorney
g) kontrolu da li vlasnici, odnosno korisnici redovno obrađuju i koriste poljoprivredno zemljište u skladu sa Zakonom,
d) kontrolu da li se obradivo poljoprivredno zemljište I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase koristi u nepoljoprivredne svrhe, odnosno da li se na istom vrši promjena namjene,
đ) kontrolu da li su za bilo koji oblik promjene namjene poljoprivrednog zemljišta dobijene smjernice Ministarstva i odobrenje nadležnog organa jedinice lokalne samouprave u skladu sa Zakonom,
e) kontrolu da li se radovi na rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta koje je privremeno promijenilo namjenu vrše po projektu rekultivacije i po odobrenju nadležnog organa jedinice lokalne samouprave,
ž) utvrđivanje da li je poljoprivredno zemljište za koje je odobrena privremena promjena namjene osposobljeno za poljoprivrednu proizvodnju ili vraćeno u prvobitno stanje u svemu prema projektu rekultivacije,
z) kontrolu nadležnog organa jedinice lokalne samouprave u pogledu primjene odredaba Zakona o propisanom postupku, obračunu, plaćanju i upotrebi naknada utvrđenih Zakonom, odnosno da li su rješenja o poljoprivrednoj saglasnosti i rješenja o oslobađanju od plaćanja naknade donesena u skladu sa Zakonom,
i) kontrolu namjene objekata za čiju gradnju je doneseno rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade,
j) kontrolu u cilju utvrđivanja dozvoljenih količina opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu, vodi za navodnjavanje i uzimanje uzoraka za ova ispitivanja,
k) kontrolu da li pravno lice koje vrši ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje, kao i kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida posjeduje ovlašćenje Ministarstva,
l) kontrolu u cilju utvrđivanja da li korisnici, odnosno vlasnici poljoprivrednog zemljišta vrše sistematsku kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta od I do V katastarske klase,
lj) kontrolu da li je nadležni organ jedinice lokalne samouprave propisao protiverozione mjere i mjere za suzbijanje poljskih šteta i da li se vlasnici, odnosno korisnici poljoprivrednog zemljišta pridržavaju propisanih mjera,
m) kontrolu da li se pašnjaci u svojini Republike koriste u skladu sa propisanim uslovima,
n) kontrolu u cilju utvrđivanja da li zakupci i koncesionari koriste poljoprivredno zemljište za poljoprivrednu proizvodnju u skladu sa Zakonom i ugovorima o zakupu, odnosno koncesiji i da li zemljište daju u podzakup ili ga ustupaju na korišćenje trećim licima po bilo kom osnovu,
nj) kontrolu zemljišta, poljoprivrednih objekata, poslovnih knjiga i dokumenata vlasnika, zakupaca, koncesionara i drugih korisnika poljoprivrednog zemljišta na koje se odnose odredbe Zakona i propisa donesenih na osnovu njega,
o) kontrolu u cilju utvrđivanja da li je za mjere uređenja poljoprivrednog zemljišta melioracijama donesen projekat, da li je projekat izradilo pravno lice kojem je Ministarstvo izdalo ovlašćenje i da li je Ministarstvo dalo saglasnost na projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta i
p) nadzor nad primjenom ostalih odredaba Zakona.
Mjepe i radnje poljoprivrednog inspektora
Član 73b
U vršenju poslova iz člana 73a. ovog zakona poljoprivredni inspektor ima obavezu i ovlašćenje da:
a) zabrani korišćenje poljoprivrednog zemljišta za neku drugu namjenu osim za poljoprivrednu proizvodnju, ako tom zemljištu nije određena druga namjena u skladu sa Zakonom,
b) zabrani promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ako se ne sprovodi u skladu sa ovim zakonom,
v) zabrani promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, ako za promjenu namjene nije plaćena naknada i dobijena poljoprivredna saglasnost u skladu sa Zakonom,
g) naredi korisniku poljoprivrednog zemljišta koji na tom zemljištu vrši eksploataciju mineralnih sirovina, odlaganje jalovine, pepela, šljake i drugih opasnih i štetnih materija da pristupi rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta u skladu sa projektom rekultivacije, a o tome obavijesti nadležne organe,
d) zabrani ispuštanje i odlaganje bilo koje vrste opasnih i štetnih materija na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje i odvodnjavanje, ako se vrši bez saglasnosti Ministarstva,
đ) zabrani nepravilnu upotrebu mineralnih đubriva i sredstava za zaštitu bilja i upotrebu ako njihov kvalitet ne odgovara propisanim standardima,
e) zabrani pravnom licu da vrši kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida u zemljištu bez ovlašćenja Ministarstva,
https://www.anwalt-bih.de
ž) zabrani izvođenje mjera uređenja poljoprivrednog zemljišta ako se vrše bez projekta, ako se ne vrše po posebnim projektima koje je izradilo ovlašćeno pravno lice i ako Ministarstvo nije dalo saglasnost na projekte uređenja,
z) obavijesti nadležne organe o uočenim nepravilnostima ako nije ovlašćen da sam postupa,
i) podnese prijavu nadležnom organu za učinjeno krivično djelo, izda prekršajni nalog ili podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba Zakona,
j) izvrši uzimanje uzoraka zemljišta, poljoprivrednog bilja i vode za navodnjavanje za ispitivanja propisana Zakonom,
k) naredi vlasniku, odnosno korisniku da kod nadležnog organa pribavi poljoprivrednu saglasnost i drugu dokumentaciju propisanu Zakonom,
l) podnese prijedlog za poništenje po pravu nadzora odobrenja za građenje ako je pribavljeno bez prethodne poljoprivredne saglasnosti i
lj) u ostalim slučajevima nepridržavanja odredaba Zakona donese rješenje, naredi mjere propisane Zakonom i odredi rok za izvršenje.
VIII - KAZNENE ODREDBE
Prekršaji
Član 74
(1) Novčanom kaznom od 15.000 do 45.000 KM kazniće se za prekršaj preduzeće i drugo pravno lice, ako:
a) poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko do privođenja planiranoj namjeni ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 5.);
b) ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17.);
v) proizvodi poljoprivredne kulture i vrši upotrebu vode za navodnjavanje suprotno odredbama člana 18. stav 4. ovog zakona;
g) utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje vrši bez ovlašćenja koje je izdalo Ministarstvo (član 18. stav 2.);
d) utvrđivanje stanja, kontrolu plodnosti zemljišta i količine unesenih mineralnih đubriva i pesticida u obradivom poljoprivrednom zemljištu vrši bez ovlašćenja Ministarstva (član 20. stav 3.);
đ) ne primijeni propisane protiverozivne mjere iz člana 21. ovog zakona;
e) vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25. stav 2.);
ž) promijeni namjenu poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe (član 27. stav 2);
z) privođenje zemljišta prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanje za poljoprivrednu proizvodnju vrši bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ili na koji nisu date smjernice Ministarstva, te ako rekultivaciju ne vrši prema projektu (član 31.);
i) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta iz člana 30. stav 2. ovog zakona bez odobrenja nadležnog opštinskog, odnosno gradskog organa uprave (član 31. stav 1);
j) ne izvrši rekultivaciju poljoprivrednog zemljišta (član 30. stav 2);
k) izrađuje projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta suprotno odredbama člana 30. ovog zakona;
l) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno bez plaćene naknade za promjenu namjene (član 32.);
lj) izrađuje projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta bez ovlašćenja izdatog od Ministarstva i bez saglasnosti na projekte uređenja poljoprivrednog zemljišta (član 40.);
m) poljoprivredno zemljište i zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, redovno ne obrađuje i ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 45.);
n) ako ne obezbijedi korišćenje poljoprivrednog zemljišta davanjem u zakup ili na drugi način (član 46.);
nj) poljoprivredno zemljište u svojini Republike uzeto u zakup daje u podzakup (član 56.).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 2.000 do 6.000 KM i odgovorno lice u preduzeću i drugom pravnom licu.
Član 75
(1) Novčanom kaznom od 3.000 do 9.000 KM kazniće se za prekršaj preduzetnik, ako:
a) poljoprivredno zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko do privođenja planiranoj namjeni ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 5.);
b) ispušta i odlaže opasne i štetne materije na poljoprivrednom zemljištu i u kanalima za navodnjavanje u količini koja može da ošteti i da smanji proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta i kvalitet vode za navodnjavanje (član 17.);
v) proizvodi poljoprivredne kulture i vrši upotrebu vode za navodnjavanje suprotno odredbama člana 18. stav 4. ovog zakona;
g) ne primijeni propisane protiverozivne mjere iz člana 21. ovog zakona;
d) vrši spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu (član 25. stav 2.);
đ) promijeni namjenu poljoprivrednog zemljišta I, II, III i IV katastarske, odnosno bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe ili omogući na vlastitom zemljištu izvođenje radova kojima se mijenja namjena poljoprivrednog zemljišta (član 27. stav 2);
e) privođenje zemljišta prvobitnoj namjeni, odnosno osposobljavanje za poljoprivrednu proizvodnju vrši bez projekta o rekultivaciji poljoprivrednog zemljišta ili na koji nisu date smjernice Ministarstva, kao i ako rekultivaciju ne vrši prema projektu (član 31.);
ž) izrađuje projekat rekultivacije poljoprivrednog zemljišta suprotno odredbama člana 30. ovog zakona;
z) izvrši promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno bez plaćene naknade za promjenu namjene (član 32.);
i) na poljoprivrednom zemljištu i zemljištu koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, ne sprovodi ostale agrotehničke mjere (član 44. stav 2.);
j) poljoprivredno zemljište i zemljište koje je prostornim ili urbanističkim planom određeno da bude građevinsko, do privođenja planiranoj namjeni, redovno ne obrađuje i ne koristi za poljoprivrednu proizvodnju (član 45.);
k) ako ne omogući korišćenje poljoprivrednog zemljišta, davanje u zakup ili na drugi način (član 46.);
l) vrši nomadsku ispašu stoke na poljoprivrednom zemljištu (član 50.);
lj) poljoprivredno zemljište u svojini Republike uzeto u zakup daje u podzakup (član 56.).
(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM.
Član 76
Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove poljoprivrede, ako:
a) ne sprovodi propisane protiverozivne mjere (član 21.);
b) ne propiše mjere za zaštitu od poljske štete (član 25.);
v) izda odobrenje za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta bez prethodno pribavljenih smjernica Ministarstva i projekta za rekultivaciju (član 31.);
g) na zahtjev stranke (vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta) ne utvrdi visinu naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta ili je ne utvrdi u skladu sa čl. 32. do 34. Zakona;
d) na zahtjev stranke (vlasnika, odnosno korisnika poljoprivrednog zemljišta) rješenjem oslobodi stranku od plaćanja naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta suprotno članu 36. ovog zakona;
đ) sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koristi suprotno članu 35. ovog zakona.
IX - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Donošenje osnova i programa
Član 77
(1) Osnova Republike donijeće se u roku od šest mjeseci, a osnove za opštine u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Ministarstvo će donijeti:
a) Program za izradu Osnove zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta,
b) Program ispitivanja opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i
v) Program korišćenja poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
(3) Nadležni organ jedinice lokalne samouprave donijeće u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona Program za izradu Osnove opštine.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Član 78
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise:
a) Pravilnik o sadržaju, načinu i postupku polaganja stručnog ispita za izradu osnova zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta i projekata rekultivacije poljoprivrednog zemljišta,
b) Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama za njihovo ispitivanje,
v) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove za utvrđivanje opasnih i štetnih materija u poljoprivrednom zemljištu i vodi za navodnjavanje,
g) Pravilnik o uslovima, načinu i metodama za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
d) Pravilnik o uslovima koje moraju da ispunjavaju preduzeća, druge organizacije i ustanove u pogledu opreme i kadra za ispitivanje plodnosti poljoprivrednog zemljišta i utvrđivanje količine mineralnih đubriva i pesticida,
đ) Pravilnik o uslovima i visini naknade za korišćenje pašnjaka u svojini Republike i
e) Pravilnik o uslovima i načinu davanja u zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike.
Početi i nedovršeni postupci
Član 79
Postupci komasacije koji su početi, a nisu dovršeni prije stupanja na snagu ovog zakona biće završeni prema odredbama Zakona o komasaciji (“Službeni glasnik SRBiH”, broj 24/85).
Član 80
Postupci prema zahtjevu za izdavanje poljoprivredne saglasnosti i utvrđivanje visine naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, početi do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće se prema odredbama ovog zakona.
Član 80a.
Ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske zaključeni do stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi do isteka vremena na koji su zaključeni.
Član 81
Vlasnici, odnosno korisnici koji su počeli ili izgradili objekte, odnosno promijenili namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta, a podnijeli su zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata, dužni su da plate naknadu za već promijenjenu namjenu korišćenja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta koji su podnijeli zahtjev za pribavljanje odobrenja za izgradnju objekta na zemljištu na kojem je već promijenjena namjena korišćenja u katastarskoj evidenciji, a nije plaćena naknada, dužni su da plate naknadu za promjenu namjene korišćenja poljoprivrednog zemljišta, u skladu sa članom 33. Zakona.
Prestanak važenja dosadašnjeg zakona
Član 82
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 14/04, 22/04 i 49/04).
Stupanje zakona na snagu
Član 83
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
