RASPOREĐIVANjE NA DRUGE ODGOVARAJUĆE POSLOVE NAKON PRESTANKA MIROVANjA PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Zakon o radu
čl. 138 i 139
Zaposlenik koji je svoja prava i obaveze iz radnog odnosa stavio u stanje mirovanja zbog izbora ili imenovanja na neku javnu dužnost (ili funkciju) se nakon isteka mandata na toj dužnosti, može vratiti u radni odnos kod svog poslodavca, ali zakon ne garantira isti posao ili radno mjesto, već daje mogućnost raspoređivanja i na odgovarajuće poslove.
Obrazloženje:
"Dakle, iz činjenica koje su utvrđene u postupku proizilazi da je tužitelj po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme iz 2008. godine bio zaposlen na radnom mjestu "tehničkog rukovodilac rudnika" (direktor), da je u toku 2012. godine izabran za načelnika Općine B., da je po njegovom zahtjevu tuženi donio Odluku o utvrđivanju mirovanja prava i obaveza u periodu od najduže 4 godine, da je tužitelju izbor na javnu funkciju prestao već nakon jedne godine, da se blagovremeno javio tuženom za nastavak radnog odnosa, ali kako je tuženi na njegovo radno mjesto zaposlio drugog zaposlenika, ponudio mu je kao odgovarajuće poslove izmjenjenim ugovorom o radu za radno mjesto "odgovorni projektant za površinsku eksplataciju", koji tužitelj nije prihvatio odnosno nije potpisao. Svoj tužbeni zahtjev je postavio na obavezu tuženog da ga rasporedi i uspostavi radni odnos na radnom mjestu "tehnički rukovodilac rudnika" počev od 1. 1.2014. godine.
Prema odredbi člana 139. stav 3. a u vezi sa članom 138. st. 2. Zakona o radu (dalje ZOR-a), zaposlenik koji je obavijestio poslodavca u smislu st. 2. tog člana, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojim je radio prije stupanja u v.s. odnosno javnu dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 98. Zakona o radu.
U konkretnom slučaju, tužitelj je prije imenovanja na dužnost načelnika Općine B. radio na poslovima "tehničkog rukovodioca rudnika", ali je nakon prestanka mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, tuženi dokazao da je na te poslove zaposlio drugog zaposlenika, zbog čega je tužitelju ponudio drugi odgovarajući posao "odgovorni projektant za površinsku ekspluataciju", ali je tuženi odbio prihvatiti taj posao i zaključiti izmjenjeni ugovor o radu.
Stoga je, po ocjeni ovog suda, u smislu naprijed navedenih odredbi zakona, zapošljavanjem drugog zaposlenika na poslove na kojim je tužitelj radio prije mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, ostvarena mogućnost za drugi zakonski uslov raspoređivanja tužitelja, a to je raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
To znači da je navedenom odredbom zakon omogućio zaposleniku, koji je svoja prava i obaveze iz radnog odnosa stavio u stanje mirovanja zbog izbora ili imenovanja na neku javnu dužnost (ili funkciju), da se nakon isteka (najviše jednog) mandata na toj dužnosti, može vratiti u radni odnos kod svog poslodavca, ali zakon ne garantira isti posao ili radno mjestio, već daje mogućnost raspoređivanja i na odgovarajuće poslove, a sve u situacijama kada je to za poslodavca povoljnije.
U tom smislu, prema ocjeni ovog suda nije pravilno primjenjeno materijalno pravo u pobijanim odlukama nižestepenih sudova, kada su obavezali tuženog na vraćanje tužitelja na poslove "tehničkog rukovodioca rudnika", u situaciji kada je to radno mjesto bilo jedino po sistematizaciji i uz to popunjeno drugim zaposlenikom sa kojim je također (vjerovatno) zaključen ugovor o radu.
S druge strane, pitanje šta su odgovarajući poslovi na koje bi zaposlenik mogao biti raspoređen nakon isteka perioda mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, je pitanje dopuštenosti izmjenjenog ugovora o radu, koje se moglo raspraviti pred sudom tek nakon zaključivanja takvog ugovora po čl. 97. st. 2. ZOR-a.
Kako tužitelj nije zaključio izmjenjeni ugovor o radu, revizijski navodi tuženog osnovano ukazuju da tužitelj nije mogao ni dokazivati da izmjenjeni ugovor nije dopušten iz razloga da tužitelju nije ponuđen odgovarajući posao."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 127 0 Rs 053840 17 Rev od 7.1.2020. godine)
https://www.anwalt-bih.de
Zakon o radu
čl. 138 i 139
Zaposlenik koji je svoja prava i obaveze iz radnog odnosa stavio u stanje mirovanja zbog izbora ili imenovanja na neku javnu dužnost (ili funkciju) se nakon isteka mandata na toj dužnosti, može vratiti u radni odnos kod svog poslodavca, ali zakon ne garantira isti posao ili radno mjesto, već daje mogućnost raspoređivanja i na odgovarajuće poslove.
Obrazloženje:
"Dakle, iz činjenica koje su utvrđene u postupku proizilazi da je tužitelj po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme iz 2008. godine bio zaposlen na radnom mjestu "tehničkog rukovodilac rudnika" (direktor), da je u toku 2012. godine izabran za načelnika Općine B., da je po njegovom zahtjevu tuženi donio Odluku o utvrđivanju mirovanja prava i obaveza u periodu od najduže 4 godine, da je tužitelju izbor na javnu funkciju prestao već nakon jedne godine, da se blagovremeno javio tuženom za nastavak radnog odnosa, ali kako je tuženi na njegovo radno mjesto zaposlio drugog zaposlenika, ponudio mu je kao odgovarajuće poslove izmjenjenim ugovorom o radu za radno mjesto "odgovorni projektant za površinsku eksplataciju", koji tužitelj nije prihvatio odnosno nije potpisao. Svoj tužbeni zahtjev je postavio na obavezu tuženog da ga rasporedi i uspostavi radni odnos na radnom mjestu "tehnički rukovodilac rudnika" počev od 1. 1.2014. godine.
Prema odredbi člana 139. stav 3. a u vezi sa članom 138. st. 2. Zakona o radu (dalje ZOR-a), zaposlenik koji je obavijestio poslodavca u smislu st. 2. tog člana, poslodavac je dužan rasporediti na poslove na kojim je radio prije stupanja u v.s. odnosno javnu dužnost ili na druge odgovarajuće poslove, osim ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga u smislu člana 98. Zakona o radu.
U konkretnom slučaju, tužitelj je prije imenovanja na dužnost načelnika Općine B. radio na poslovima "tehničkog rukovodioca rudnika", ali je nakon prestanka mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, tuženi dokazao da je na te poslove zaposlio drugog zaposlenika, zbog čega je tužitelju ponudio drugi odgovarajući posao "odgovorni projektant za površinsku ekspluataciju", ali je tuženi odbio prihvatiti taj posao i zaključiti izmjenjeni ugovor o radu.
Stoga je, po ocjeni ovog suda, u smislu naprijed navedenih odredbi zakona, zapošljavanjem drugog zaposlenika na poslove na kojim je tužitelj radio prije mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, ostvarena mogućnost za drugi zakonski uslov raspoređivanja tužitelja, a to je raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
To znači da je navedenom odredbom zakon omogućio zaposleniku, koji je svoja prava i obaveze iz radnog odnosa stavio u stanje mirovanja zbog izbora ili imenovanja na neku javnu dužnost (ili funkciju), da se nakon isteka (najviše jednog) mandata na toj dužnosti, može vratiti u radni odnos kod svog poslodavca, ali zakon ne garantira isti posao ili radno mjestio, već daje mogućnost raspoređivanja i na odgovarajuće poslove, a sve u situacijama kada je to za poslodavca povoljnije.
U tom smislu, prema ocjeni ovog suda nije pravilno primjenjeno materijalno pravo u pobijanim odlukama nižestepenih sudova, kada su obavezali tuženog na vraćanje tužitelja na poslove "tehničkog rukovodioca rudnika", u situaciji kada je to radno mjesto bilo jedino po sistematizaciji i uz to popunjeno drugim zaposlenikom sa kojim je također (vjerovatno) zaključen ugovor o radu.
S druge strane, pitanje šta su odgovarajući poslovi na koje bi zaposlenik mogao biti raspoređen nakon isteka perioda mirovanja prava i obaveza iz radnog odnosa, je pitanje dopuštenosti izmjenjenog ugovora o radu, koje se moglo raspraviti pred sudom tek nakon zaključivanja takvog ugovora po čl. 97. st. 2. ZOR-a.
Kako tužitelj nije zaključio izmjenjeni ugovor o radu, revizijski navodi tuženog osnovano ukazuju da tužitelj nije mogao ni dokazivati da izmjenjeni ugovor nije dopušten iz razloga da tužitelju nije ponuđen odgovarajući posao."
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, 127 0 Rs 053840 17 Rev od 7.1.2020. godine)
https://www.anwalt-bih.de
