• Poljoprivreda kao samostalna djelatnost

  • Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
 #1528  Postao/la AntunHun
 
Poljoprivreda kao samostalna djelatnost
OSNIVANJE I POSLOVANJE POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI

Institucionalni okvir
Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH (“Sl. glasnik BiH”, broj 50/08) je okvirni zakon koji uređuje ciljeve, principe i mehanizme za razvoj politika i strategija u poljoprivredi, strukturu i nadležnosti na svim nivoima vlasti, njihove uloge i veze, mehanizme monitoringa i evaluacije, te upravni inspekcijski nadzor. Ovaj Zakon, također, treba olakšati napredak u evropske integracije i usklađivanje sektora, te pripremne faze za pretpristupnu pomoć.

Prema federalnom Zakonu o poljoprivredi (“Službene novine FBiH”, broj 88/07), poljoprivreda podrazumijeva privrednu djelatnost koja obuhvata biljnu i stočarsku proizvodnju i s njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u BiH, te očuvanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvata upotrebu prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu, od tih djelatnosti dobivenih proizvoda, u neprerađenom stanju.

Poljoprivredom se bavi poljoprivrednik na poljoprivrednom gazdinstvu koje može biti organizirano kao privredno društvo, zadruga ili obrt, odnosno porodično poljoprivredno gazdinstvo, ali se u članu 31. Zakona o poljoprivredi kao osnovni oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi navodi porodično poljoprivredno gazdinstvo (PPG).

Oblici bavljenja poljoprivredom
Poljoprivredna djelatnost može biti komercijalna ili nekomercijalna.

Nekomercijalna poljoprivredna djelatnost je ona koja ostvaruje pravo na podršku u sklopu modela podrške dohotku, a jedan od ciljeva njihove proizvodnje je prehrana članova poljoprivrednog gazdinstva. Kod ovakvih djelatnosti nema nikakvih ograničenja i obaveza, ali se zato viškovi poljoprivrednih proizvoda ne mogu prodavati na tržištu.

Poljoprivrednik koji viškove poljoprivrednih proizvoda želi prodavati na tržištu, odnosno obavljati komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju, mora se organizirati u jedan od propisanih oblika i upisati se u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata.

Poljoprivredna djelatnost, u skladu sa Zakonom o poljoprivredi, može djelovati kao:

porodično poljoprivredno gazdinstvo,
obrt,
privredno društvo,
poljoprivredna zadruga.


Porodično poljoprivredno gazdinstvo
Prema Zakonu o poljoprivredi, “porodično poljoprivredno gazdinstvo” je samostalna privredna i socijalna jedinica zasnovana na vlasništvu i/ili upotrebi proizvodnih resursa i upravljanju porodice u obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

Porodično poljoprivredno gazdinstvo je osnovni oblik organiziranja u poljoprivredi. U zavisnosti od svoje ekonomske snage, porodično poljoprivredno gazdinstvo može biti:

komercijalno porodično poljoprivredno gazdinstvo - mora se registrovati kao obrt ili pravno lice,
nekomercijalno porodično poljoprivredno gazdinstvo – najčešća forma, koja ne zahtijeva registraciju (osim u registru poljoprivrednih gazdinstava, za svrhe dobivanja određenih državnih poticaja) niti porez na dohodak.




Poljoprivredna djelatnost organizovana kroz formu obrta
Prema odredbama Zakona o obrtu i srodim djelatnostima (“Službene novine FBiH”, br. 35/09 i 42/11), poljoprivredna djelatnost spada u tzv. srodne djelatnosti. Prema tom zakonu, srodne djelatnosti su sve registrirane privredne i druge djelatnosti koje fizička lica obavljaju prema pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom.
https://www.anwalt-bih.de
Obrt se u poljoprivredi osniva na osnovu odredbi Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima.
Svojstvo obrtnika se stiče upisom u obrtnički registar.
Status obrtnika se dokazuje obrtnicom koju izdaje nadležni općinski organ.
Obrt se može obavljati trajno ili sezonski, ali najduže do devet mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
Sezonski obrt u poljoprivredi je specifičan za pojedine vrste uzgoja (npr. usjevi) ili uslužne djelatnosti u biljnoj proizvodnji.


Registri poljoprivrednih proizvođača
Poljoprivredni proizvođači su obavezni izvršiti upis u registre i evidencije koje vodi Federalno ministarstvo poljoprivrede, kao i kantonalna ministarstva nadležna za poslove poljoprivrede. Prema odredbama Zakona o poljoprivredi, navedeni organi ustanovljavaju i vode sljedeće registre i evidencije:

Registar poljoprivrednih gazdinstava,
Registar klijenata,
Registar privatnih poljoprivrednih savjetodavnih službi,
Registar trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i drugo),
Registar proizvođača sjemena i sadnog materijala,
Registar proizvođača duhana,
Registar proizvođača životinja,
Registar proizvođača integralne proizvodnje,
Registar proizvođača organske proizvodnje,
Evidenciju o podsticajnim sredstvima u poljoprivredi,
Evidenciju upotrebe poljoprivrednog zemljišta,
Evidenciju područja sa težim uvjetima proizvodnje u poljoprivredi,
Pedološke osnove zemljišta.
Registracijom se stavlja naglasak na konkretniju proizvodnju, primjereniji životni standard poljoprivrednika i očuvanje seoskog prostora. Svrha registra je uspostaviti direktnu komunikaciju poljoprivrednika i državnih tijela, kako bi državna tijela što brže i racionalnije izrađivala kvalitetne nacrte mjera poljoprivredne politike.

Upis je obavezan:

za fizička lica koja:
Prodaju vlastite proizvode na tržištu:
registriranim fizičkim i pravnim licima koja neposredno otkupljuju proizvode za preradu ili daljnju prodaju,
direktnom prodajom,
Podnose zahtjeve za novčane i druge oblike podrške u poljoprivredi,
Trebaju biti evidentirani u ostalim registrima iz Zakona o poljoprivredi.
za pravna lica koja su registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pri nadležnom sudu (privredna društva ili zadruge), te obrtnike registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti pri nadležnom organu u slučajevima kada:
podnose zahtjeve za novčane i druge oblike podrške u poljoprivredi,
trebaju biti evidentirani u ostalim registrima.
U Registar klijenata (RK) se mogu upisati i pravne i fizičke osobe/lica koje nisu upisane u Registar poljoprivrednih gazdinstava (RPG). To se odnosi na lica koja, iako ne obrađuju zemljište ili nemaju stoku, imaju pravo na podršku iz ruralnog razvoja. Samo upisani u RK ostvaruju pravo na podršku.

Upis se obavlja u općinskoj službi nadležnoj za poslove poljoprivrede prema mjestu prebivališta nosioca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ili drugog fizička lica, neovisno o mjestu obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

PDV u poljoprivredi
Pod pojmom djelatnosti, u smislu Zakona o PDV, podrazumijeva djelatnost proizvođača, trgovca ili pružaoca usluga koja se vrši s ciljem ostvarivanja prihoda, uključujući i djelatnosti eksploatacije prirodnih bogatstava, poljoprivrede, šumarstva i profesionalnih djelatnosti.

Kriterij za ulazak u sistem PDV predstavlja promet od minimalno 50.000 KM godišnje ili minimalni katastarski prihod svih članova domaćinstva u vrijednosti od 15.000 KM.

Naime, članom 44. Zakona o PDV određeno je da lice koje kao predstavnik domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost (za koju se porez na dohodak plaća u skladu s katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumskog zemljišta) NIJE OBVEZNIK u smislu odredbi ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži od 15.000 KM.

S aspekta propisa o PDV-u možemo razlikovati četiri kategorije poljoprivrednih proizvođača:

obaveznici koji ulaze u sistem PDV-a po sili zakona (ukoliko poljoprivrednik koji ne koristi kriterij “katastarskog prihoda” ostvaruje promet veći od 50.000 KM);
obveznici koji ulaze u PDV sistem na dobrovoljnoj osnovi (promet manji od 50.000 KM);
poljoprivrednici čiji je katastarski prihod svih članova domaćinstva manji od 15.000 KM i traže pravo na paušalnu naknadu;
poljoprivrednici koji ostvaruju prihod manji od 50.000 i nisu u sistemu PDV-a.


Ostvarivanje prava na paušalnu naknadu
Poljoprivrednici čiji je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži od 15.000 KM,. imaju pravo na paušalnu naknadu PDV-a. *Katastarski prihod je prosječan prihod koji vlasnik, posjednik ili uživalac ostvaruje sa svog zemljišta uz uobičajen način gospodarenja.*

Ako se poljoprivredici koji nisu PDV obveznici (imaju katastarski prihod manji od 15.000 KM) nisu dobrovoljno registrovali kao obveznici PDV-a, mogu ostvariti pravo na paušalnu naknadu prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat djelatnosti na koju se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, i to po uslovima propisanim Zakonom o PDV-u i pod uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO.

Obveznici PDV-a (kupci poljoprivrednih proizvoda) imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao svog ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim zakonom. Bliže uslove za primjenu odredbe koja određuje pravo na paušalnu naknadu donijela je UIO u Uputstvu o postupku ostvarivanja prava na pašalnu naknadu (“Službeni glasnik BIH”, broj 81/06).

PDV naknada se određuje po stopi od 5% na neto vrijednost primljenih dobara i usluga (s tim da ovaj procent Uprava može mijenjati svake godine). Iznos naknade se utvrđuje tako da se obveznicima kompenzira PDV koji su im za promet dobara i usluga obračunali poljoprivrednici. Izuzetno od navedenog, UIO po službenoj dužnosti određuje PDV obavezu poljoprivrednika čiji katastarski prihod prelazi iznos od 15.000 KM.

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum