• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Nasljeđivanje u Bosni i Hercegovini, testament, zakonski i nužni dio....
 #502  Postao/la comodore
 uto svi 07, 2019 12:11 pm
PISMENI TESTAMENT SAČINjEN PRED SVJEDOCIMA

Zakon o nasljeđivanju

čl. 65 i 67

Pismeni testament sačinjen od strane advokata u prisustvu dva svjedoka i potpisan od strane oporučitelja nije ništav ukoliko vještak utvrdi da je duševno stanje oporučitelja prije sastavljanja testamenta bilo takvo da je testament bio odraz njegove lične volje.

Obrazloženje:

"Prvostepeni sud nakon provedenih dokaza, pravilno zaključuje da je prednik tužitelja sačinio pismeni testament pred svjedocima koji je punovažan, a kako to propisuju odredbe čl. 65. i 67. Zakona o nasljeđivanju. Naime, isti testament je sačinjen od strane advokata i u prisustvu dva svjedoka, a što je prvostepeni sud utvrdio uvidom u pismeni testament od 27.12.2006.godine, a koji je proglašen dana 01.10.2007.godine što je u skladu sa članom 67. Zakona o nasljeđivanju. Prvostepeni sud je na osnovu provedenih dokaza na pouzdan način utvrdio- na osnovu sudsko-psihijatrijskog nalaza za testatora, i psihijatrijskog vještačnja koji je obavljen od strane stalnog sudskog vještaka prof. dr. A. K., da testator u vrijeme sačinjavanja testamenta nije imao znakove privremene ili trajne duševne bolesti ili znakove demencije. Dakle, stalni sudski vještak je na pouzdan način, prije sastavljanja testamenta ostavitelja, utvrdio mentalno stanje testatora koji nalaz i mišljenje je potrdio tokom prvostepenog postupka nakon uvida u medicinsku dokumentaciju. U svom stručnom nalazu i mišljenju sudu je dao zaključak da je u okviru svog psihijatrijskog pregleda, a između ostalog uzimajući podatke iz anamneze, utvrdio da je duševno stanje ostavitelja bilo takvo, da je pisani testament bio odraz njegove lične volje te je na osnovu tih činjenica argumentovano ostao kod zaključka da je testator bio svjestan, orijentisan, komunikativan, fizički pokretan, te je bio svjestan da iskaže svoju posljednju volju i rasporedi svoju zaostavštinu za slučaj smrti.

Stoga ovaj sud zaključuje da je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostepeni sud pravilno primjenio materijalno pravo tako da je odbio tužitelja sa zahtjevom da se utvrdi ništavost testamenta a naročito imajući u vidu činjenicu da je pismeni testament sačinjen pred svjedocima 27.12.2006. godine, a proglašen 01.10.2007. godine, tako da je testator, imajući u vidu njegovo tadašnje mentalno stanje pa do svoje smrti mogao, ukoliko je želio, izmijeniti svoju posljednju izjavu volje koja je nedvosmisleno izražena u pismenom testamentu pred svjedocima.U smislu zakonski odredaba Zakona o nasljeđivanju, ukoliko kod oporučitelja pred smrt nastupi nesposobnost za rasuđivanje nakon što je oporuka sastavljena, iste okolnosti ne utječu na njezinu valjanost.

Ostali žalbeni razlozi žalitelja su neosnovani obzirom da je testator raspolagao imovinom koja se zatekla u trenutku njegove smrti, a ne imovinom koja nije njegovo vlasništvo. Uvidom u ostavinski spis br. O-... utvrđeno da je tužitelj kao jedini zakonski nasljednik iza umrle mu majke naslijedio imovinu koja se nalazi u B. sa dijelom 1/1. U konkretnom slučaju, obzirom da je majka tužitelja umrla prije oca tj. 1991.godine, očigledno je da je tužitelj namiren u zaostavštini, obzirom da se kao zakonski nasljednik iza umrle S. Ž. ne pojavljuje kao zakonski nasljednik bračni drug-testator, koji je u to vrijeme bio živ i suprug umrle S.Ž., te kao takav trebao biti pozvan kao zakonski nasljednik.

Prvostepeni sud pravilno zaključuje da je testament ostavioca pravno valjan jer je sastavljen u obliku utvrđenom zakonom i pod uvjetima predviđenim u zakonu. Prema članu 67. Zakona o nasljeđivanju uvjeti za pravovaljanost testamenta su da je testament koji je drugi sastavio, a koji zna čitati i pisati mora biti potpisan u prisutnosti dva svjedoka. Jedan od bitnih uvjeta pravovaljanosti tog testamenta jeste oporučiteljev vlastoručni potpis ispod teksta testamenta. U konkretnom slučaju svi ovi uvjeti su ispunjeni, a u ovom dijelu isti nije ni osporavan.

Na osnovu svega gore iznesenog, drugostepeni sud je žalbu tužitelja odbio kao neosnovanu obzirom da je činjenično stanje u pobijanoj presudi potpuno i praivlno utvrđeno, materijalno pravo pravilno primjenjeno, te kako nisu počinjene povrede odredaba parničnog postupka koje žalba samo paušalno prigovara, a ni one na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti valjalo je primjenom odredbi člana 226. ZPP-a žalbu tužitelja odbiti i prvostepenu presudu u cjelosti potvrditi."



(Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu, 65 0 P 048557 10 Gž od 11.11.2010. godine)

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum