• Notarske usluge koje koriste banke u osiguranju i naplati svojih potrazivanja

  • Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
 #287  Postao/la matrix
 
Notarske usluge koje koriste banke u osiguranju i naplati svojih potraživanja

Javnim bilježnicima (notarima) se banke javljaju kao veoma znacajne stranke i možda najveci korisnici njihovih usluga, tako da su svakodnevno upuceni jedni na druge. U ime banaka s notarskim uredima suraduju njihove pravne službe. Banke zahtijevaju od notara niz usluga koje im ovi mogu pružiti, a sve u cilju bržeg, efikasnije i sigurnijeg plasmana novca ili brže i efikasnije naplate. U svom izlaganju navest cu nekoliko primjera u kojima banke koriste notarske usluge i gdje je uloga notara postala neizostavna.

1. Osiguranje tražbina na temelju sporazuma stranaka

Stupanjem na snagu Zakona o javnom bilježništvu 1995. godine i Ovršnog zakona 1996. godine, te pocetkom rada prvih javnih bilježnika (notara) u Republici Hrvatskoj, na podrucju pravne sugurnosti novcanih tražbina dogodio se ogroman pozitivan iskorak. Naime tim zakonima je uvedena mogucnost ugovaranja klauzule exequendi - ovršne (izvršne) klauzule tako da vjerovnici mogu svoje tražbine osigurati sa pravnim ucinkom neposredne ovrhe na imovini dužnika odmah po dospijecu i neplacanju tražbine. Time se u potpunosti promjenilo dotadašnje stanje koje je omogucavalo dužniku opstruiranje naplate dospjelih tražbina , vodenjem višegodišnjih parnica u kojima su vjerovnici morali ishodovati pravomocnu presudu koja bi imala ucinak ovršne isprave.. Tim zakonima je omoguceno da se Sporazum o osiguranju tražbine , pored suda, može zakljuciti i pred notarom, što ce biti moguce i u RBiH s danom pocetka rada prvih notara. Po prvi puta u našoj pravnoj praksi pored hipoteke Ovršnim zakonom uveden je i isnstitut fiducijarnog prava vlasništva kao nacina osiguranja tražbine, što u Bosni i Hercegovini nije slucaj.

U pocetku je bilo dosta nepovjerenja i skepticizma prema tim novim rješenjima koja su ponudili Zakon o javnom bilježništvu i Ovršni zakon. Posebno se to odnosilo na položaj i ovlasti notara, te snagu njihovih isprava, tako da su jedan period nakon stupanja tih zakona na snagu banke i dalje insistirale na zakljucenju sporazuma na sudu ne uvidjevši sve prednosti notarijata i notarskog akta. Tako su , na žalost, prvi klijenti koji su koristli usluge notara i nove zakonske mogucnosti bile razne male štedionice i tvrtke koje se bave tzv. financijskim inženjeringom, te pojedinci -gradani koji su davali zajam. Medutim, vrlo brzo su i banke prepoznale nove mogucnosti za sigurniji plasman novca. U praksi se pokazalo da su notari daleko efikasniji , brži i jeftiniji od sudova, da imaju strucnost i znanje koje im omogucava da takve pravne poslove obave na zadovoljstvo obje strane i banke kao vjerovnika i gradana i privrednih subjekata kao dužnika. Tako su sada notari u cijelosti zamjenili sudove u tim postupcima što je uveliko doprinjelo i rasterecenju sudova.Time su se stekli uvjeti za veci plasman novca kojeg je tržište gladno, uz manji rizik prilikom naplate , pa je to dovelo i do smanjenja kamatnih stopa, što opet sve skupa omogucava brži razvoj poduzetništva posebno malog i srednjeg, te razvijanje tržišta nekretnina, rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji putem kredita itd.

Sada banke sve svoje tražbine osigaravaju putem sporazuma zakljucenog kod notara i mislim da prakticno više nema slucajeva da se takav sporazum zakljucuje pred sudom iako zakon dozvoljava i tu mogucnost.

Sporazum o osiguranju tražbine može biti poseban pravni akt, a može biti i sastavni dio Ugovora o kreditu. Praksa je u tom pogledu raznolika i nema pravila. Mislim da je jednostavnije i vašem zakonodavstvu primjerenije rješenje da se radi odva akta. Jedno bi bio Ugovor o kreditu za ciji sastav trebaju posebna znanja kojim raspolažu pravni strucnjaci u bankama, a drugi akt bi bio Sporazum o osiguranju tražbine ili Ugovor o zasnivanju hipoteke. Ugovor o kreditu bi sastavljale banke , a Sporazum o osiguranju notari.

U postupku pripreme Sporazuma notar i banka su u stalnom kontaktu jer su banke kao kreditori i vjerovnici ti koji utvrduju osnovne elemente Ugovora o kreditu i Sporazuma o osiguranju. Kako su banke u odnosu na svoje klijente uglavnom u povlaštenom položaju , jer imaju novce koje dužniku trebaju, upravo je uloga notara da dužnika zaštiti i upozori na sve moguce posljedice koje mogu nastupiti u slucaju ovrhe nad njegovom imovinom.

Cjelokupan postupak osiguranja pocinje zakljucenjem Sporazuma o osiguranju tražbine Sporazum se zakljucuje temeljem Zakona o javnom bilježništvu u pogledu forme i temeljem Ovršnog zakona u pogledu sadržaja-materijalnog prava.

Osnovni elementi sporazuma su:

1. utvrdenje obveze koju dužnik ima prema vjerovniku ; oznacava se glavnica, kamate i rok vracanja tražbine - prilog Ugovor o kreditu

2. utvrduje se predmet osiguranja, sa opisom nekretnine z.k. uloška., k.o. i k.c.. ZK izvadak mora imati notar prilikom zakljucenja sporazuma. U praksi izvadak pribavlja dužnik jer je on potreban i za procjenu vrijednosti nekretnine, a notaru ga dostavlja banka, zajedno s ostalim prilozima.. Mi u RH imamo srecu da je sada omogucen elektronski uvid u zemljišne knjige u realnom vremenu pa provjeru z.k. stanja vršimo neposredno prije potpisivanja sporazuma.

3. utvrdenje da dužnik predmetnu nekretninu ne može opteretiti hipotekom u korist trecega za vrijeme dok je sporazum na snazi- (nije obvezno ali u praksi uobicajeno)

4..utvrdenje da je dužnik suglasan da se na temelju sporazuma o siguranju može provesti prisilna ovrha na cjelokupnoj njegovoj pokretnoj i nepokretnoj imovini, ukljucujuci i nekretninu opterecenu hipotekom, bez bilo kakvog sudskog postupka - klauzula exequendi

5. utvrdenje na koju adresu i na koji nacin ce se dužniku izvršiti dostava Izjave o dospijecu tražbine i Izjava o raskidu Ugovora o kreditu , jer od tog dana se smatra da je tražbina dospjela i može se ici u prinudnu naplatu.


Nakon što stranke potpišu tako zakljucen sporazum notar vrši njegovu provedbu u zemljišnim knjigama. i po dobivanju rješenja o uknjižbi hipoteke banka je spremna za isplatu kredita. Postupak upisa u zemljišnim knjigama je, po dogovoru banaka, notara i sudova, hitan pa se provedba vrši u roku od 2-3 dana , a u nekim sudovima i isti dan kada je sud zaprimio prijedlog.

Time je završena faza osiguranja tražbine i ostaje samo dužniku da uredno ispunjava svoje obveze.

U dosadašnjem izlaganju uglavnom smo se bazirali na osiguranju tražbina zasnivanjem hipoteke , medutim u praksi najveci broj Ugovora o kreditu i Sporazuma o osiguranju , odnosi se na financiranje kupovine motornih vozila- automobila, pa i nekih drugih pokretnih stvari , kao što su radni strojevi, bageri, strojevi za tiskanje- graficki strojevi, pa i namještaj , kada se radi o hotelima, restoranima i dr. Tada se Sporazumom zasniva zalog na pokretnim stvarima i to pljenidbenim popisom koji vrši notar, a to pravo upisuje se u Upisnik sudskih i notarskih osigaranja tražbina na pokretnim stvarima i pravima. Pljenidbeni popis se provodi po pravilima koja važe za pljenidbu pokretnih stvari u ovršnom postupku, na nacin da notar popisuje stvari i na svaku od njih stavlja naljepnicu s naznakom da je ta stvar založena, da se ne smije otuditi, ponovo zalagati itd. , sve po sporazumu stranaka. Sve te radnje notar smije poduzimati samo uz suglasnost obje strane i na njegovom zapisniku se moraju potpisati obje strane i banka i dužnik.

2. Izdavanje potvrde ovršnosti Ugovora o kreditu i Sporazuma o osiguranju

Izdavanje potvrde ovršnosti Ugovora o kreditu i Sporazuma o osiguranju je druga faza sudjelovanja notara u osiguranju tražbine Na zahtjev vjerovnika, uz koji je priložen izvod iz njegovih poslovnih knjiga iz kojeg je vidljivo da je tražbina dospjela, notar izdaje potvrdu ovršnosti. Sa takvom ispravom vjerovnik- banka može pokrenuti u ovršni postupak.

3. Provedba ovrhe temeljem Ovršnog zakona

U Republici Hrvatskoj javni bilježnici imaju i posebnu ulogu u provedbi ovrhe nakon dospijeca tražbine , u slucaju da je Sporazumom o osiguranju umjestu hipoteke kao sredstvo osiguranja korišten institut fiducijarnog prijenosa prava vlasništva. To je poseban vid osiguranja koji u Republici Bosni i Hercegovini nije predviden zakonom, pa cu tome posvetiti samo nekoliko recenica radi mogucnosti uporedbe. Temeljna razlika u slucaju fiducijarnog prijenosa vlasništva u odnosu na hipoteku je ta što nakon dospijeca tražbine cjelokupan ovršni postupak provodi notar , a ne sud, i što vjerovnik u tom postupku može postati punopravni vlasnik nekretnine. Naime, ukoliko javni bilježnik u roku od tri mjeseca , ne uspije prodati predmetnu nekretninu za cijenu i pod uvjetima koje je odredio dužnik, vjerovnik može postati punopravni vlasnik nekrertnine ili odluciti da sam ili putem notara vrši prodaju iste sve do namirenja. Cjelokupan ovaj postupak vodi notar pa je njegova uloga velika i odgovorna. Sam postupak namirenja putem fiducijarnog prijenosa vlasništva može biti zasebna tema, jer se radi o specificnom i kompleksnom postupku.

4. Deponiranje isprava i novca.

Najcešce se ova usluga koristi radi deponiranja brisovnog ocitovanja kojim se briše založno pravo upisano na nekretnini dužnika. Ovakva situacija se dogada onda kada dužnik odluci podici novi kredit , kojim se vraca ostatak duga koji ima prema banci u kojoj je ranije uzeo kredit i kojoj je vec dao nekretninu u zalog. Banka u kojoj uzima novi kredit ne želi mu isplatiti novce i zakljuciti Sporazum o osiguranju sve dok je upisana hipoteka na nekretnini u korist drugoga , a raniji vjerovnik ne želi mu izdati brisovno ocitovanje dok ne vrati cjelokupan dug. Jedina osoba od povjerenja za sve ucesnike u tom pravnom poslu je notar kod kojeg stari vjerovnik deponira brisovno ocitovanje pod uvjetom da ga notar može izdati ili provesti u zemljišnim knjigama tek kada dobije potvrdu da je dug u cijelosti isplacen. Novi vjerovnik upisuje svoje založno pravo prvobitno u drugom redu , ali je siguran da ce se po ispunjenju uvjeta , prvobitno založno pravo brisati jer je takva isprava deponirana kod notara. Nakon što se novi vjerovnik upiše kao drugi u redu hipoteka vrši se isplata kredita na nacin da se prvobitnom vjerovniku isplacuje ostatak duga a dužniku preostali iznos kredita, nakon cega notar briše prvu hipoteku u zemljišnim knjigama i novi vjerovnik ostaje jedini založni vjerovnik upisan u zemljišnim knjigama.

Takoder ima slucajeva kada se cjelokupan iznos kredita deponira na racunu notara za druge osobe (povjerenicki racun) uz uvjet da ta sredstva notar može isplatiti odredenoj osobi pod odredenim uvjetima.

5. Priopcenje izjava

Stranka je ovlaštena tražiti od notara da za nju ucini opomenu, otkaz, ponudu ili drugu izjavu koju želi dati na znanje drugoj strani , da bi time postigla neki pravni ucinak. Notar o zahtjevu stranke sastavlja zapisnik u kojem doslovno navodi izjavu koju treba priopciti. Zatim notar odlazi na naznaceno mjesto protivnoj stranci, priopcava joj izjavu ili urucuje pismeno i to konstatira na svom zapisniku. Zapisnik suprotna strana nije dužna potpisati i to nije uvjet za pravnu valjanost ovako ucinjene radnje. Nakon što izvrši dostavu notar sacinjava potvrdu o ucinjenoj ranji i dostavlja je onome tko je radnju tražio. Takva potvrda ima snagu javne isprave i stranka je kao takvu može koristiti u ostvarenje nekih svojih daljnjih prava.

Ovakvu vrstu usluge banke koriste radi dostave Otkaza ugovora o kreditu. Naime dužnici nakon što prestanu redovito placati kredit izbjegavaju prijem pismena koja im dostavljaju banke, cime opstruiraju uopce mogucnost pokretanja ovršnog postupka. Zbog toga se i u Sporazumu o osiguranju tocno utvrduje nacin na koji banka putem notara dostavlja dužniku opomene ili otkaz ugovora. Može se ugovoriti da se pismeno smatra urucenim, ili danom kada ga je notar poslao poštom na adresu koja je u sporazumu naznacena kao adresa prijema pismena ili danom kada je notar neposredno urucio pismeno drugoj strani. U oba slucaja notar izdaje potvrdu o poduzetoj radnji.

6. Vodenje zapisnika na Skupštini dionickog društva i potvrdivanje zakljucaka i Statuta društva

U Republici Hrvatskoj obvezno je prisustvo javnog bilježnika na Skupštini dionickih društva kojom prilikom javni bilježnik vodi zapisnik sa sjednice Skupštine. U Bosni i Hercegovini notar je obvezan na Skupštini samo ukoliko se mijenja Statut društva. Medutim, preporuka je da se prilikom svih skupština koriste usluge notara kao osoba od javnog povjerenja i specijalista za trgovacko-privredno pravo, kako bi se Skupština što bolje pripremila i održala u skladu sa Zakonom cime se izbjegava mogucnost poništenja odluka skupština.

Pravna služba dionickog društva dostavlja notaru prijedlog Dnevnog reda s prijedlozima Odluka, prije nego se iste objave u Narodnim novinama. Nakon što notar prouci cjelokupnu dokumentaciju i nakon što se ista usaglasi objavljuje se oglas o sazivanju Skupštine u Narodnim novinama.

Na samoj skupštini notar ima ulogu zapisnicara.

To bi bili najcešci i najzanacjniji poslovi koje notari obavljaju za banke.

Pored ovih javlja se i niz drugih manjih poslova u kojima notari npr. ovjeravaju potpise na izjavama stranaka o zapljeni place ili nekim drugim izjavama i ugovorima, ovjeravaju fotokopije dokumenata i sl.

Uloga notara je postala neizostavna u pravnom prometu i vrlo brzo ce se osjetiti prednosti svih gore navedenih instituta, jer je zajednick interes (pa i ekonomski) taj koji rukovodi i banke i notara i dužnika da se ovi poslovi zakljucuju i realiziraju što brže i efikasnije.





Javni bilježnik iz Umaga Željko Krajina

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum