• Mjenica

  • Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
 #1489  Postao/la AntunHun
 
Mjenica

Mjenica je hartija od vrijednosti (isprava) koja glasi na određeni iznos novca, koja imaocu mjenice (povjeriocu) daje pravo da taj iznos naplati od lica koja su u njoj naznačena kao dužnici.

Mjenica je jednostrani pravni posao u kome njen izdavalac (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati određeni iznos novca ili se njom obavezuje da će sam ispuniti tu isplatu. Nužno i obavezno je prati mjenična izjava ili sporazum između izdavaoca i primaoca mjenice o tome kad i kako imalac mjenice može upotrebiti tu mjenicu i koje elemente - podatke u nju može unijeti.

U našem zakonodavstvu je mjenica najčešće sredstvo obezbjeđenja kreditnih poslova banaka kod davanja kredita, pozajmica itd, stanovništvu i privrednim subjektima i AK Vasilić u zastupanju mjeničnog prava ima ogromno decenijsko iskustvo u okviru čega je ova Kancelarija ishodovala stotine odluka sudova u Brčko distriktu BiH, RS i F.BiH.

Mjenična načela:

1) Načelo pismenosti – mora biti na propisanom obrascu

2) Načelo inkorporacije – bitni elementi moraju biti upisani u mjenicu

3) Načelo fiksnosti obaveze – prava i obaveze su apsolutne i fiksne

4) Načelo neposrednosti – imalac mjenice je u direktnom pravnom odnosu prema dužnicima

5) Načelo samostalnosti – mjenično-pravni odnos je nezavisan od osnovnog posla i svaki potpis na mjenici zasniva samostalnu mjenično-pravnu obavezu

6) Načelo apsloutnog novčanog iznosa - mjenica glasi na određenu svotu novca isključivo u domaćoj valuti

7) Načelo solidarnosti – odgovornost svih potpisnika kako odgovara izdavalac mjenice, prevaljivanje obaveze sa jednog na drugog mjeničnog dužnika

Mjenica je pismena isprava i izjašnjenje dužnika o postojanju obaveze.

Mjenična obaveza vezana je za ispravu i ona se izdaje u obliku mjeničnog blanketa ili se sastavlja na novom dokumentu kada obavezno i nužno mora da ima sve obavezne mjenične elemente.

Osnovno i specifično načelo mjenice je njena samostalnost. Njena samostalnost se ogleda u apstraktnosti – ne vidi se osnov njenog izdavanja zbog čega se mjenični dužnik obavezao.

Međutim, novija praksa sudova ukazuje upravo da ova apstraktnost i samostalnost nije apsolutna. U predmetima u kojima se dovede u pitanje mjenična obaveza ili prigovara visini potraživanja i/ili zastari, a u kojima je mjenica upravo izdata radi obezbjeđenja osnovnog pravnog posla (ugovor o kreditu, prekoračenju pot r.računu, pozajmici, kupoprodaji…) ogleda se i ograničena apstraktnost mjenice i oborivost pretpostavke njene tačnosti. Sud je u tom slučaju dužan da ispita osnov njenog izdavanja, blagovremenost i savjesnost upotrebe mjenice za naplatu potraživanja te eventualno i odlučiti o prigovorima zasarjelih potraživanja unesenih u mjenicu, suprotno od odredbi Zakona o obligacionim odnosima o zabrani produženja rokova zastarjelosti.

Vrste mjenice po dospjelosti:

Mjenica se može izdati

po viđenju,
na određeno vrijeme po viđenju,
na određeno vrijeme od dana izdavanja,
na određeni dan.

Mjenica po viđenju:

To je mjenica na kojoj je način dospijeća mjenčne obaveze označen riječima «po viđenju», što znači da mjenična obaveza dospijeva onda kad je imalac mjenice podnese na plaćanje (i to mora biti u roku od 1godine od dana izdavanja). Trasant može ovaj rok skratiti ili odrediti duži, dok ga indosanti mogu skratiti. Trasant može odrediti da mjenica bude plativa po viđenju i ne smije biti podnesena na isplatu prije naznačenog vremena. U takvom slučaju rok za podnošenje počinje teći od toga vremena.

Mjenica na određeno vrijeme po viđenju:

Dospjelost mjenice na određeno vrijeme po viđenju izračunava se bilo prema danu akcepta, bilo prema danu protesta zbog neakceptiranja.

Mjenica na određeno vrijeme od dana izdavanja:

To je mjenica na kojoj je dospijeće mjeničnog potraživanja određeno naznačivanjem dužine vremena čijim istekom dospijeva mjenična obveza. Taj period počinje da teče od dana izdavanja mjenice, a može se naznačiti u danima, mjesecima ili izrazima kao «početak mjeseca», «sredina mjeseca», «kraj mjeseca».

Ako je dospjelost određena za početak, polovinu (sredinom januara, sredinom marta itd.) ili za kraj mjeseca, onda se pod tim podrazumijeva prvi, petnaesti ili posljednji dan mjeseca. Izraz "pola mjeseca" znači rok od petnaest dana.

Mjenica koja glasi na jedan ili više mjeseci, dospijeva istog dana u mjesecu kadaje mjenica izdata.

Mjenica na određeni dan:

To je mjenica na kojoj je dospijeće mjenične obaveze određeno tačno navedenim danom ili datumom.

Mjenične radnje obavezivanja:

Akceptiranje mjenice.

Akcept se vrši tako da trasat na samoj mjenici napiše: priznajem ili prihvaćam, ili neku drugu riječ koja ima to značenje a zatim se potpiše.

To znači da izdavalac mjenice (trasant) mjenicu potpisuje i daje imaocu (remitentu), a trasat (akceptant) se svojim potpisom prihvata za ispunjenje i on postaje kao i glavni dužnik.

Ako trasat prihvata mjenicu (akceptira), onda taj akcept mora biti bezuslovan, ali ga može ograničiti na dio iznosa.

Akceptom se trasat obavezuje da mjenicu plati po dospjelosti. Tužba protiv akceptanta nije uslovljena nikakvim protestom jer on nije regresni nego glavni dužnik. U našj praksi je ovo često isto lice koje se pojavljuje i kao izdavalac trasant i kao akceptant trasat, a pored toga su jako česte situacije i kada je izdavalac mjenice privredni subjekt a akceptant vlasnik ili odgovorno lice.

Amortizacija mjenice

Amortizacija je sudski vanparični postupak u kojem se štite prava iz mjenice a sud donosi odluku o proglašenju izgubljene ili oštećene mjenice nevažećom.

Postupak amortizacije mjenice se pokreće prijedlogom.

Kada se mjenica amortizuje, raniji imalac može da ima prava samo prema glavnom mjeničnom dužniku – ne i prema akceptantima jer je mjenično pravni odnos prestao samim tim što je remitent izgubio mjenicu.

Aval

Isplata mjenice može biti dodatno osigurana mjeničnim jemstvom (za ukupnu mjeničnu svotu ili za izvjestan dio, djelimično ili potpuno ograničeno ili ne vremenski) i može ga dati svako lice svojim potpisom na mjenici riječima “aval per”, “kao jemac” ili nekim drugim izrazom koji ima isto značenje, a to je najčešće u praksi na poleđini mjenice a rijetko na alonžu. Avalista odgovara kao onaj za koga je dao jemstvo, a ako plati mjenicu ima pravo regresa od ostalih mjeničnih dužnika.

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum