• Kako osnovati strano predstavnistvo u BiH

  • Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
Doo, Obrti , privredno društvo, dionička društva, javna nabava u BiH...
 #92  Postao/la legalis
 
KAKO OSNOVATI STRANO PREDSTAVNIŠTVO U BIH
Strani ulagači na mnogo jednostavan i efiakasan način mogu učinti prvi korak ka investriranju u Bosnu I Hercegovinu na način da osnuje svoje predstavništvo i pripremi osnove za konkretnije ulaganje. Svako konkretnije ulaganje u smislu izgradnje pogona, organizovanje proizvodnje i slično zahtjeva osnivanje kompanija u jednom od oblika koje predviđa Zakon o privrednim društvima.

Prije nego konkretno odgovorim na postavljeno pitanje iz naslova „kako osnovati strano predstavništvo u BiH“ u nekoliko rečenica želim da čitaocima približim ovu problematiku i naravno kao i uvjek postavim određene dileme u vezi stranih predstavništava. Danas svaka reforma u BiH iz bilo koje oblasti, posebno koje se tiče privrede, neizostavno priziva strane investitore jer su oni motor privrednog razvoja značajnih kapaciteta. I naravno kada se izvrši bilo koja analiza, neizostavno se utvrdi da je naša adminstracija troma, procedure teške i koplikovane zbog čega se gubi interes stranih investitora. Dali je to baš tako? Analizirajući sisteme drugih država primjećujem da je birokratja nešto bez čega ne može niti jedno društvo funkckionisati. Također da bi se uradila bilo kakva invcesticija potrebano je provesti redovne zakonske procedure. Ono u čemu se razlikujemo jeste da je svjest građana drugih evropskih država na mnogo većem nivou nego je kod nas slučaj. Država je nešto što je sveto u savremenim pravnim sistemima i ona besprijekorno funkcioniše. U Bosni i Hercegovini postoji čitav niz dobrih zakonskih riješenja, ali njihova primjena je upitna. Počev od građanina do službenika, pa do ministra može se zaključiti da niko od njih u lancu primjene zakonskih propisa ne nastoji da se postupak završi u normalnoj i prihvatljivoj proceduri. Svi bi mi da se nešto riješi mimo zakona i na temelju urgencija, a ne propisanih zakosnkih rješenja. Naravno pravna država ne daje samo pravo građaninu, ona mu propisuje velike obaveze pa i drakonske kazne zbog kršenje propisanih pravila u svim sferama. Ovo je bitno iz razloga što uvjet međunarodne zajednice je uspostava i funkcnisanje pravne države.

Da bi jedan strani investitor mogao obavljati svoju djetanost u Bosni i Hercegovini on mora da uspstavi pravni legitimitet tj. mora osnovati neki pravni subjek koji će u ime invstitora obavljati određene poslove. Zavisno od vrste biznisa koji će strani investitor obavljati on će osnovati pravno lice u BiH. Napr. ako strani investitor želi da gradi hidroelektranu u BiH on mora osnovati firmu koja ima puni pravni subjektivitet. Ta firma ima svoj naziv, sjedište, djelatnosti, direktora, prokuristu po potrebu, organe upravljanja, osnovni kapital i dr. Strani investitor investira kroz tako osnovano pravno lice. Međutim ako strani investitor želi da u BiH prodaje automobile koje je proizveo u drugoj državi on ne mora osnovati privredno društvo, on može osnovati svoje predstavništvo. Koja je razlika između privrednog društva i predstavništva? Privredno društvo je samostalno, ima puni pravni legitimitet i nastupa isključivo zbog svojih interesa. Privredno društvo se osniva pred nadležnim sudom. Predstavništvo se ne osniva pred nadležnim sudom i nema pravni legitimitet. Predstavništvo isključivo nastupa i djeluje u ime osnivača, s tim da ta ograničena poslovna sposobnost je upitna u nekim segmentima poslovanja. Recimo zakonom je regulisano: Odluka o osnivanju stranih predstavništava u BIH omogućava da strano pedstavništvo zapošljava radnike i može u ime osnivača da zaključuje ugovore. To znači da se mora registrovati u poresku upravu i zavod PIO/MIO, a što se opet kosi sa oraničenim pravnim legitimitteom. (Međutim to su samo dileme koje autor postavlja koje i ne moraju biti osnovane!)

Osnivanje predstavništava u BiH

Predstavništvo u BIH se osniva na temelju usvojene odluke o osnivanju stranih i radu predstavništava stranih lica u BIH iz aprila 2003.godine. Analizirajući ovu odluku ono što se kao osnovno može zaključiti jeste da se strana predstavništva ne registruju kod nadležnih sudova kako je to slučaj sa privrednim društvima već se strana predstavništva registruju u registru koji vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BIH. Ono što je bitno za predstavništva jeste da predstavništvo nema status pravnog lica i predstavništvo nema posebnog naziva kao što je to slučaj sa privrednim društvima. Predstavništvo posluje pod nazivom firme koja osniva predstavništvo s tim da se u imenu firme navodi prefiks predstavništvo u BIH. Naredno pitanje koje se postavlja jeste koje su djelatnosti predstavništva i šta to predstavništvo može obavljati? Predstavništvo koje osnuje strano lice može u ime tog pravnog lica istraživati tržišta, obavljati propagande i informativne poslove , a sve radi predstavljanja tog pravnog lica. Predstavništvo u obavljanju poslova ne može zaključivati ugovore u ime osnivača sa jednim izuzetkom da predstavništva stranih avioprevoznika mogu vršiti prodaju prijevoznih dokumenata u skladu sa međudržavnim ugovorima i međunarodnim konvencijama koje je zaključila ili kojima je pristupila BIH.

Iz naprijed navedenih djelatnosti jasno je da predstavništvo ne može samostalno djelovati i ono u biti priprema teren za to pravno lice u smislu preduzimanja poslovnih aktivnosti, ali je bitno napomenuti da sve pravne radnje zaključenja poslova zaključuje to pravno lice odnosno strani pravni subjekt koji osniva predstavništvo u BIH. Predstavništvo isključivo obavlja poslove po nalogu osnivača.

Kada je upitanju upis u registar predstavništava bitno je napomenuti da predstavništvo može početi sa radom tek nakon upisa u registar nadležnog ministarstva. U Registar se upisuju sljedeći podaci:

a) naziv i sjedište osnivača;

b) registar ili druga evidencija i njegov broj u koji je upisan osnivač i država u kojoj se vodi;

c) sjedište predstavništva u Bosni i Hercegovini;

d) poslovi predstavništva;

e) ime i prezime osobe odgovorne za rad predstavništva, prebivalište, JMBG ili za strance broj pasoša i država koja ga je izdala;

f) brisanje predstaništva.

U Registar se upisuju i promjene podataka koji su naprijed navedeni.

Strano lice je dužno podnijeti prijavu za upis u Registar. Prijava za upis sadrži: a) naziv i sjedište osnivača; b) sjedište predstavništva; c) osnovne podatke o osobi odgovornoj za rad predstavništva. Prijavu za upis može podnijeti strano lice direktno ili putem ovlaštenog punomodnika.

Uz prijavu za upis strano lice je dužno podnijeti: a) odluku o osnivanju predstavništva; b) odluku o imenovanju osobe odgovorne za rad predstavništva; c) program rada predstavništva u Bosni i Hercegovini; d) ispravu (ovjereni prijepis) o upisu stranog lica u registar koji se vodi u zemlji u kojoj strano lice ima sjedište ili drugu ispravu o osnivanju prema propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište; e) dokaz o uplaćenoj posebnoj taksi u iznosu od 100 KM, na JRT 1291011000570718 kod Central Profit Banke, a u korist Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. 2. Prijava za upis i dokumenti iz stava 1. ovog člana podnose se u originalu sa ovjerenim prijevodom na jedan od jezika koji je u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.
https://www.anwalt-bih.de
Ministarstvo je dužno upisati predstavništvo u registar u roku od 10 dana od dana podnošenja zahtjeva za upis i dokumenata iz čl. 8. i 9. ove odluke. O upisu predstavništva u Registar, Ministarstvo donosi rješenje. Upisom u Registar iz stava 1. ovog člana predstavništvo stiče pravo rada u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo je obavezno dostavljati nadležnim ministarstvima entiteta i nadležnom organu Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine podatke o upisu u Registar, izmjenama i dopunama podataka upisanih u Registar i brisanje iz Registra, do 10 dana tekućeg mjeseca za rješenja izdata u prethodnom mjesecu.

Predstavništvo predstavlja osoba odgovorna za rad predstavništva. Strano lice je dužno podnijeti prijavu za svaku promjenu podataka ove odluke, radi upisa u Registar sa dokazom o uplaćenoj posebnoj taksi u iznosu od 40 KM, na JRT 1291011000570718 kod Central Profit Banke, a u korist Ministarstva finansija i trezora Bosne i Hercegovine. Nadzor nad primjenom propisa Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine u radu predstavništva, obavljaju nadležne inspekcije. Ministarstvo će donijeti rješenje o brisanju predstavništva iz Registra, ako:

a) strano lice donese odluku o zatvaranju predstavništva;

b) strano lice prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište;

c) u roku od 60 dana nakon prijave prestanka rada lica odgovornog za rad predstavništva, ne imenuje novo lice i o tome obavjesti Ministarstvo;

d) predstavništvo ne udovoljava uvjetima propisanim ovom odlukom i utvrđenim u Rješenju o upisu u;

e) predstavništvo u svom radu ne promjenjuje propise Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Registar Distrikta Bosne i Hercegovine.

U gore navedenom rješenju odredit će se rok za prestanak rada predstavništava, koji ne može biti duži od šest mjeseci.

I svega navedenog se može zaključiti da strani ulagači na mnogo jednostavan i efiakasan način mogu učinti prvi korak ka investriranju u Bosnu I Hercegovinu na način da osnuje svoje predstavništvo i pripremi osnove za konkretnije ulaganje. Svako konkretnije ulaganje u smislu izgradnje pogona, organizovanje proizvodnje i slično zahtjeva osnivanje kompanija u jednom od oblika koje predviđa Zakon o privrednim društvima.

U jednom od narednih tekstova će mo obraditi temu prava i mogućnosti stranih ulagača u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Poduzetnice.ba

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum