Ĉlan 249. i 60. Carinskog zakona
Ĉlan 295. Zakona o obveznim odnosima
KADA JE ZA ODLUĈIVANJE O GLAVNOM DUGU USTANOVLJENA NADLEŢNOST TIJELA UPRAVE, NE MOŢE SE PLAĆANJE KAMATE NA TAJ DUG OSTVARIVATI U PARNICI PRED SUDOM, NITI SE UMJESTO KAMATE MOŢE ZAHTIJEVATI NAKNADA ŠTETE ZA KORIŠTENJE NOVCA U VISINI KAMATE.
Iz obrazloţenja:
Tuţitelj zahtijeva da mu tuţeni isplati iznos od 202.705,21 KM sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos od 26.11.2001. g. do isplate, oznaĉavajući kao pravni osnov ove tuţbe naknadu štete. Iz ĉinjeniĉnog supstrata tuţbe podnesene u toku 2001. g. proizilazi da je od tuţitelja u toku 1997. g. nezakonito naplaćena carina (posebna carinska pristojba) na uvezenu robu, te na ime nezakonito naplaćenih carinskih pristojbi u toku te godine, odobreno od strane carinske uprave vraćanje ukupnog iznosa od 306.772,54 KM, što je tuţitelj naplatio prinudnim putem u postupku izvršenja dana 21.05.2001. godine.
Tuţitelj zahtijeva plaćanje štete u visini zatezne kamate za korištenje njegovog novca. Dakle, u suštini traţi plaćanje zatezne kamate koja je akcesorno povezana sa glavnom novĉanom traţbinom, za koju je ustanovljena nadleţnost tijela uprave. Kada je za odluĉivanje o glavnom dugu ustanovljena nadleţnost tijela uprave, samo se u postupku pred tim tijelom moţe eventualno ostvariti i pravo na plaćanje zatezne kamate, na iznos glavnog duga.
Kada bi i bilo moguće iznos obraĉunate kamate preimenovati u štetu i zahtijevati je kao naknadu štete, takav tuţbeni zahtjev bi morao biti odbijen jer takav vid štete po odredbama Zakona o obligacionim odnosima, a ni po drugim odredbama materijalnog prava nije predviĊen.
Odredbom ĉlana 249. stav 1. taĉka 2. Carinskog zakona ("Sl. novine FBiH", broj: 2/95, sa kasnijim izmjenama i dopunama) uvoznik robe moţe u odreĊenom roku podnijeti zahtjev da mu se vrati iznos carine koju nije trebao obraĉunati i naplatiti, o ĉemu carina odluĉuje u upravnom postupku u smislu ĉlana 60. Carinskog zakona.
Iz istih razloga carinarnica je nadleţna i da odluĉi o zahtjevu za isplatu kamate na vraćeni iznos, nezakonito naplaćen po osnovu pristojbe, kao sporednog potraţivanja.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Pţ-194/02 od 23.5.2003.god.)
Ĉlan 295. Zakona o obveznim odnosima
KADA JE ZA ODLUĈIVANJE O GLAVNOM DUGU USTANOVLJENA NADLEŢNOST TIJELA UPRAVE, NE MOŢE SE PLAĆANJE KAMATE NA TAJ DUG OSTVARIVATI U PARNICI PRED SUDOM, NITI SE UMJESTO KAMATE MOŢE ZAHTIJEVATI NAKNADA ŠTETE ZA KORIŠTENJE NOVCA U VISINI KAMATE.
Iz obrazloţenja:
Tuţitelj zahtijeva da mu tuţeni isplati iznos od 202.705,21 KM sa zakonskom zateznom kamatom na ovaj iznos od 26.11.2001. g. do isplate, oznaĉavajući kao pravni osnov ove tuţbe naknadu štete. Iz ĉinjeniĉnog supstrata tuţbe podnesene u toku 2001. g. proizilazi da je od tuţitelja u toku 1997. g. nezakonito naplaćena carina (posebna carinska pristojba) na uvezenu robu, te na ime nezakonito naplaćenih carinskih pristojbi u toku te godine, odobreno od strane carinske uprave vraćanje ukupnog iznosa od 306.772,54 KM, što je tuţitelj naplatio prinudnim putem u postupku izvršenja dana 21.05.2001. godine.
Tuţitelj zahtijeva plaćanje štete u visini zatezne kamate za korištenje njegovog novca. Dakle, u suštini traţi plaćanje zatezne kamate koja je akcesorno povezana sa glavnom novĉanom traţbinom, za koju je ustanovljena nadleţnost tijela uprave. Kada je za odluĉivanje o glavnom dugu ustanovljena nadleţnost tijela uprave, samo se u postupku pred tim tijelom moţe eventualno ostvariti i pravo na plaćanje zatezne kamate, na iznos glavnog duga.
Kada bi i bilo moguće iznos obraĉunate kamate preimenovati u štetu i zahtijevati je kao naknadu štete, takav tuţbeni zahtjev bi morao biti odbijen jer takav vid štete po odredbama Zakona o obligacionim odnosima, a ni po drugim odredbama materijalnog prava nije predviĊen.
Odredbom ĉlana 249. stav 1. taĉka 2. Carinskog zakona ("Sl. novine FBiH", broj: 2/95, sa kasnijim izmjenama i dopunama) uvoznik robe moţe u odreĊenom roku podnijeti zahtjev da mu se vrati iznos carine koju nije trebao obraĉunati i naplatiti, o ĉemu carina odluĉuje u upravnom postupku u smislu ĉlana 60. Carinskog zakona.
Iz istih razloga carinarnica je nadleţna i da odluĉi o zahtjevu za isplatu kamate na vraćeni iznos, nezakonito naplaćen po osnovu pristojbe, kao sporednog potraţivanja.
(Rješenje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Pţ-194/02 od 23.5.2003.god.)
