ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OSNOVNOM VASPITANJU I OBRAZOVANJU
Član 1.
U Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 44/17 i 31/18), u članu 10. stav 9. mijenja se i glasi:
„(9) Nadležna zdravstvena ustanova u saradnji sa školom organizuje sistematski pregled učenika u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite.“
Poslije stava 9. dodaju se novi st. 10, 11, 12. i 13. koji glase:
„(10) Proslava maturske večeri za učenike završnog razreda organizuje se u prostorijama škole.
(11) Ukoliko ne postoje uslovi za organizovanje proslave maturske večeri u prostorijama škole, proslava se može organizovati, u dogovoru sa nadležnom jedinicom lokalne samouprave, u ustanovama kulture ili sporta na području jedinice lokalne samouprave.
(12) U organizovanje proslave maturske večeri moraju biti uključeni predstavnici savjeta roditelja i savjeta učenika.
(13) Učenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u prostorijama u kojima se organizuje matursko veče i zabranjeno je unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima.“
Član 2.
U članu 21. ispred riječi: „Škola“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
U stavu 1. poslije riječi: „javna“ riječi: „ili privatna“ brišu se.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Škola kao privatna ustanova osniva se i počinje da radi ako ima:
1) najmanje devet odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) školsku zgradu sa odgovarajućim školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim propisima o građenju objekta (građevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim standardima i normativima,
3) potrebnu opremu i nastavna sredstva propisana pedagoškim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvrđen pravilnicima kojima se uređuje oblast normiranja i finansiranja, način rada, norme nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice,
5) odobren nastavni plan i program.“
Član 3.
Poslije člana 23. dodaje se novi član 23a. koji glasi:
„Član 23a.
(1) Ministar rješenjem imenuje komisiju, koja procjenjuje opravdanost pokretanja procedure osnivanja škole i utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole (u daljem tekstu: Komisija).
(2) Ukoliko Komisija iz stava 1. ovog člana, na osnovu dostavljene inicijative i dokumentacije, ocijeni da nije opravdano pokrenuti proceduru osnivanja škole, predlaže ministru donošenje rješenja kojim se inicijativa odbija.
(3) Ministar donosi rješenje kojim se odbija inicijativa za osnivanje škole.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.“
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html
Član 4.
Član 24. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko Komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona ocijeni da je inicijativa opravdana, provjerava ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole iz člana 21. ovog zakona.
(2) Komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona utvrđuje činjenično stanje i sačinjava zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju.
(3) Ministar rješenjem utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole na osnovu zapisnika komisije iz stava 2. ovog člana.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.“
Član 5.
U članu 25. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 21. ovog zakona, odrediće rok u kojem je osnivač dužan da otkloni utvrđene nedostatke.“
Član 6.
U članu 26. u stavu 1. broj: „4.“ zamjenjuje se brojem: „3.“.
Član 7.
U članu 32. poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Ukoliko se radi o upisu djeteta u školu čijem upisnom području ne pripada, a ta škola se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola kojoj učenik pripada po upisnom području, jedinica lokalne samouprave na kojoj učenik ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola za koju se traži saglasnost za upis.“
Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.
Član 8.
Član 35. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo razmatra opravdanost postojanja javne škole koja ima manje od 14 odjeljenja, kao samostalnog pravnog subjekta, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave u kojoj djeluje škola, osim u slučajevima iz člana 31. st. 2. i 3. ovog zakona.
(2) Područno devetorazredno odjeljenje javne škole koje od šestog do devetog razreda ima manje od 36 učenika, prestaje da radi kao devetorazredno područno odjeljenje i nastavlja da radi kao petorazredno područno odjeljenje.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, područno devetorazredno odjeljenje javne škole može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko se nastava izvodi u kombinovanim odjeljenjima.
(4) Područno petorazredno odjeljenje javne škole prestaje da radi ako ima manje od pet učenika.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, područno petorazredno odjeljenje javne škole može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko bi bezbjednost učenika bila ugrožena pri dolasku u školu i odlasku iz škole.
(6) Pored uslova navedenih u st. 2. i 4. ovog člana, područno odjeljenje javne škole prestaje da radi i ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(7) Privatna škola prestaje da radi ako ima manje od sedam odjeljenja od prvog do devetog razreda ili ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(8) Osnivač je dužan da učenicima škole, odnosno područnog odjeljenja koje je prestalo da radi obezbijedi nastavak školovanja u drugoj odgovarajućoj školi.“
Član 9.
U članu 47. dodaje se novi stav 10. koji glasi:
„(10) Ukoliko je na području jedinice lokalne samouprave proglašena vanredna situacija, u školama na području te jedinice lokalne samouprave obustavlja se rad dok traje vanredna situacija.“
Član 10.
Član 48. mijenja se i glasi:
„(1) Nastavni proces se realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u redovnim školama i u odjeljenjima u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim javnim školama redovno odjeljenje sastavljeno je od učenika istog razreda i ima maksimalno 30 učenika, a optimalno 24 učenika.
(3) U redovno i kombinovano odjeljenje u redovnim javnim školama mogu biti uključena najviše dva učenika sa smetnjama u razvoju koji imaju nalaz i mišljenje stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, a koji rade po individualnim obrazovnim programima.
(4) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u redovnom odjeljenju javne škole se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na optimalan broj.
(5) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od dva razreda ima maksimalno 18 učenika.
(6) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od tri razreda ima maksimalno 12 učenika.
(7) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od četiri ili pet razreda ima maksimalno deset učenika.
(8) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u kombinovanom odjeljenju u javnoj školi se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na maksimalan broj.
(9) Javna škola je dužna da do kraja juna tekuće godine zatraži saglasnost Ministarstva, ukoliko prilikom formiranja odjeljenja za narednu školsku godinu u javnoj školi ima potrebu da odstupi od st. 2, 3, 4, 5, 6, 7. ili 8. ovog člana.
(10) Javna škola je dužna da do kraja jula tekuće godine obavijesti Ministarstvo elektronski i u pisanom obliku o formiranim odjeljenjima.
(11) U privatnim školama odjeljenje ima minimalno 15 učenika.
(12) U slučajevima iz st. 3, 4, 5, 6, 7. i 8. ovog člana, osnivač privatne škole svojim aktom propisuje broj učenika.“
Član 11.
U članu 53. u stavu 1. riječi: „za učenike“ brišu se.
Stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Produženi boravak u školi finansira se iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u produženom boravku,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom,
3) iz drugih izvora.“
Poslije stava 4. dodaju se novi st. 5, 6, 7. i 8. koji glase:
„(5) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje produženi boravak može da učestvuje u finansiranju produženog boravka, na način da snosi troškove rashoda po osnovu korištenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.
(6) Jutarnje čuvanje finansira se iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u jutarnjem čuvanju,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom,
3) iz drugih izvora.
(7) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje jutarnje čuvanje može da učestvuje u finansiranju jutarnjeg čuvanja, na način da snosi troškove rashoda po osnovu korištenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.
(8) Ekskurzije, izleti i škola u prirodi mogu se finansirati:
1) sredstvima roditelja,
2) sredstvima škole,
3) donacijama,
4) iz drugih izvora.“
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 9. i 10.
Član 12.
U članu 59. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Dokumentacija potrebna za upis djeteta u prvi razred je:
1) izvod iz matične knjige rođenih u papirnom obliku ili digitalni set podataka sadržanih u izvodu iz matične knjige rođenih koje, uz saglasnost roditelja, preuzima ovlašćeno lice škole iz Centralnog informacionog sistema za drugi primjerak matičnih knjiga u elektronskom obliku Ministarstva uprave i lokalne samouprave,
2) uvjerenje o prebivalištu u papirnom obliku ili digitalni set podataka koje, uz saglasnost roditelja, preuzima ovlašćeno lice škole iz informacionog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova,
3) ljekarsko uvjerenje izdato od nadležne zdravstvene ustanove kojim se procjenjuje zdravstvena sposobnost djeteta za polazak u školu,
4) knjiga za praćenje razvoja i učenja djeteta u štampanom ili elektronskom obliku, ukoliko je dijete pohađalo predškolsku ustanovu.“
Stav 2. briše se.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 4. broj: „3“ zamjenjuje se brojem: „2“.
Dosadašnji stav 6. koji postaje stav 5. mijenja se i glasi:
„(5) Stručnu pomoć u okviru opservacionog perioda iz stava 2. ovog člana pruža stručna služba škole i u najvećoj mogućoj mjeri konsultuje i uključuje stručna lica iz resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.“
Dosadašnji st. 3, 4, 5, 6, 7. i 8. postaju st. 2, 3, 4, 5, 6. i 7.
Član 13.
U članu 61. u stavu 1. poslije riječi: „na osnovu“ dodaju se riječi: „saglasnosti nadležnog odjeljenja ili službe jedinice lokalne samouprave,“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ukoliko se radi o prepisu djeteta u školu koja se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola koju učenik pohađa, jedinica lokalne samouprave na kojoj učenik ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola za koju se traži saglasnost za prepis.“
Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.
Član 14.
U članu 77. u stavu 1. poslije riječi: „polugodišta“ dodaje se zapeta i riječi: „odnosno u roku od dva dana od dana prijema obavještenja od odjeljenjskog starješine o zaključenoj ocjeni nedovoljan (1) i upućivanju na popravni ispit“.
Član 15.
U članu 82. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Vaspitno-obrazovni karton učenika vodi se u pisanom ili elektronskom obliku (u školama koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva [eDnevnik]).“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
Član 16.
U članu 84. stav 6. briše se.
Dosadašnji st. 7, 8. i 9. postaju st. 6, 7. i 8.
Član 17.
Poslije člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi:
„Član 91a.
(1) Škola iz člana 90. stav 1. i ustanova socijalne zaštite iz člana 91. stav 1. ovog zakona može da bude resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(2) Resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje obavlja sljedeće poslove:
1) opservacija i procjena djece sa smetnjama u razvoju u skladu sa članom 59. stav 5. ovog zakona,
2) pomoć pri izradi individualnih obrazovnih programa,
3) izvođenje obaveznih individualnih i grupnih vannastavnih aktivnosti za učenike u inkluzivnom vaspitanju i obrazovanju,
4) individualni defektološki rad,
5) adaptacija udžbenika i obrazovnih materijala za učenike sa smetnjama u razvoju,
6) obuka za upotrebu asistivnih tehnologija u obrazovanju,
7) organizovanje seminara i obuka za nastavnike u redovnim školama,
8) savjetodavni rad sa roditeljima,
9) drugi poslovi koji su u interesu poboljšanja položaja učenika sa smetnjama u razvoju.
(3) Ministar rješenjem daje saglasnost na organizovanje rada resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje u okviru škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana.
(4) Škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana svojim aktom o organizaciji i sistematizaciji propisuje organizaciju poslova iz stava 2. ovog člana.“
Član 18.
Član 112. mijenja se i glasi:
„(1) Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit.
(2) Pripravnik-nastavnik, pripravnik-stručni saradnik i pripravnik-sekretar polažu stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi, koji donosi ministar.
(3) Pripravnik-vjeroučitelj polaže stručni ispit na osnovu programa o načinu polaganja stručnog ispita za vjeroučitelje, koji donosi nadležna vjerska zajednica.
(4) Pripravnik-računovođa polaže stručni ispit u skladu sa propisima kojima se reguliše knjigovodstveno-računovodstvena oblast.
(5) Stručni ispit iz stava 2. ovog člana sastoji se iz praktičnog i usmenog dijela ispita.
(6) Praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi iz člana 111. stav 11. ovog zakona, a usmeni dio stručnog ispita u Ministarstvu.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, pripravnik-vjeroučitelj usmeni dio ispita polaže u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se stiču zvanja potrebna za obavljanje tih poslova, a koju odredi nadležna vjerska zajednica.
(8) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje visina naknade za polaganje stručnog ispita u iznosu od 80% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(9) U slučaju da kandidat ne položi usmeni dio ispita, upućuje se na popravni iz tog dijela ispita.
(10) U slučaju iz stava 9. ovog člana ministar rješenjem utvrđuje visinu naknade za polaganje popravnog ispita u iznosu od 40% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(11) Ministar donosi rješenje kojim se imenuje Komisija za polaganje stručnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) i utvrđuje visina naknade predsjedniku Komisije u iznosu od 10% i članu Komisije u iznosu od 5% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se polaže stručni ispit.
(12) Članovi Komisije iz reda zaposlenih u Ministarstvu i Zavodu nemaju pravo na novčanu naknadu za učešće u radu Komisije.
(13) Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi škola u kojoj je pripravnik zaposlen na neodređeno vrijeme.
(14) Lice iz člana 111. stav 8. ovog zakona samo plaća troškove polaganja stručnog ispita.
(15) Polaganje stručnog ispita obavlja se u više ispitnih rokova.
(16) Ministar, u skladu sa brojem prijavljenih kandidata, unutar ispitnih rokova donosi rješenje kojim određuje datum za polaganje praktičnog, usmenog i pismenog dijela stručnog ispita.“
Član 19.
Poslije člana 112. dodaje se novi član 112a. koji glasi:
„Član 112a.
(1) Bračni supružnik i djeca poginulog ili nestalog borca Republike, te lica sa invaliditetom, bez obzira na uzrok i vrijeme nastanka invalidnosti, a čiji status se dokazuje uvjerenjem nadležnih organa Republike oslobađaju se plaćanja naknade iz člana 112. st. 8. i 10. ovog zakona.
(2) Rješenje o oslobađanju plaćanja naknade za polaganje stručnog ispita donosi ministar, na zahtjev kandidata.“
Član 20.
U članu 118. u stavu 3. poslije riječi: „radnika škole“ dodaje se zapeta i riječi: „u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola“.
Član 21.
U članu 122. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Nastavniku prestaje radni odnos u školi na kraju nastave u polugodištu u toku kojeg navršava 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.“
Član 22.
Poslije člana 127. dodaje se novi član 127a. koji glasi:
„Član 127a.
(1) Za izuzetne rezultate i zalaganje u radu na razvijanju učeničkih znanja, sposobnosti i talenata, podsticanju kritičkog razmišljanja, istraživanja, većeg zalaganja i interesovanja učenika u cilju postizanja boljih rezultata, primjenu raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda u vaspitno-obrazovnom radu, te za doprinos kvalitetnijem vaspitanju i obrazovanju u Republici, nastavnici mogu biti nagrađeni Svetosavskom nagradom.
(2) Izbor kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade vrši se putem javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo.
(3) Javni poziv se objavljuje u decembru tekuće godine i otvoren je za dostavljanje prijava kandidata, najmanje 15 dana od dana objavljivanja.
(4) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za dodjelu Svetosavske nagrade.
(5) Uslovi koje kandidat obavezno ispunjava prilikom prijavljivanja na javni poziv za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) da je u radnom odnosu u školi u godini u kojoj se dodjeljuje nagrada,
2) da ima najmanje 15 godina radnog staža na mjestu nastavnika.
(6) Kriterijumi za bodovanje prilikom utvrđivanja liste kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) osvojeno prvo mjesto na takmičenjima učenika u prethodnoj školskoj godini, koje je pripremao taj nastavnik,
2) inovativnost i kreativnost u radu nastavnika, primjena raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda i tehnologija u vaspitno-obrazovnom radu,
3)doprinos nastavnika unapređivanju kvaliteta rada ustanove u nastavi i vannastavnim aktivnostima.
(7) Komisija iz stava 4. ovog člana predlaže ministru da se Svetosavska nagrada dodijeli nastavniku koji ispunjava uslove i kriterijume propisane st. 5. i 6. ovog člana.
(8) Dobitniku Svetosavske nagrade ministar dodjeljuje povelju i novčanu nagradu.
(9) Novčana nagrada iz stava 8. ovog člana dodjeljuje se u visini prosječne mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene nastavniku u Republici, u prethodnom mjesecu prije dodjeljivanja nagrade.
(10) Ministar donosi Pravilnik o postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade.“
Član 23.
U članu 140. u stavu 3. poslije riječi: „vraća“ dodaju se riječi: „u onu školu“, a riječi: „sa kojeg je imenovan“ zamjenjuju se riječima: „na kojem je bio prije imenovanja“.
Član 24.
U članu 142. u stavu 7. poslije riječi: „na dužnost“ briše se zapeta i riječi: „a najduže do šest mjeseci“.
U stavu 8. broj: „6.“ zamjenjuje se brojem: „7.“, a poslije riječi: „na dužnost“ briše se zapeta i riječi: „a najduže do šest mjeseci“.
Član 25.
U članu 157. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pedagoška dokumentacija i evidencija u školi vodi se u pisanom i elektronskom obliku (za škole koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva [eDnevnik]).“
Član 26.
U članu 159. u stavu 3. poslije riječi: „elektronski“ dodaju se riječi: „(za škole koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem [eDnevnik])“.
Član 27.
U članu 173. u stavu 1. poslije tačke 1) dodaje se nova tačka 2) koja glasi:
„2) dozvoli unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima (član 10. stav 12),“.
Dosadašnje t. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 12) i 13) postaju t. 3), 4), 5), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 12), 13) i 14).
Član 28.
U članu 177. poslije stava 4. dodaju se novi st. 5, 6. i 7. koji glase:
„(5) Direktor škole imenovan na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (‘Službeni glasnik Republike Srpske’, br. 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14), po prestanku obavljanja dužnosti direktora, vraća se u onu školu na radno mjesto na kojem je bio prije imenovanja za direktora.
(6) Ako nema slobodnog radnog mjesta jer je u vrijeme vršenja mandata direktora na njegovo prethodno radno mjesto primljen drugi radnik ili je radno mjesto ukinuto, lice iz stava 5. ovog člana raspoređuje se na mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja i stručnom zvanju u određenoj oblasti u istoj ili drugoj školi, u skladu sa članom 114. stav 1. ovog zakona.
(7) Ako nema slobodnog radnog mjesta u istoj ili drugoj školi, lice iz stava 5. ovog člana ostaje neraspoređeno i ostvaruje pravo na platu u visini koju je ostvarilo za mjesec koji je prethodio mjesecu u kojem mu je prestala dužnost, a najduže šest mjeseci, nakon čega mu prestaje radni odnos.“
Član 29.
U članu 179. tačka 1) briše se.
Dosadašnje t. 2) do 23) postaju t. 1) do 22).
Član 30.
Poslije člana 179. dodaje se novi član 179a. koji glasi:
„Član 179a.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade (član 127a. stav 11. ovog zakona).“
Član 31.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Broj: 02/1-021-923/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OSNOVNOM VASPITANJU I OBRAZOVANJU
Član 1.
U Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 44/17 i 31/18), u članu 10. stav 9. mijenja se i glasi:
„(9) Nadležna zdravstvena ustanova u saradnji sa školom organizuje sistematski pregled učenika u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite.“
Poslije stava 9. dodaju se novi st. 10, 11, 12. i 13. koji glase:
„(10) Proslava maturske večeri za učenike završnog razreda organizuje se u prostorijama škole.
(11) Ukoliko ne postoje uslovi za organizovanje proslave maturske večeri u prostorijama škole, proslava se može organizovati, u dogovoru sa nadležnom jedinicom lokalne samouprave, u ustanovama kulture ili sporta na području jedinice lokalne samouprave.
(12) U organizovanje proslave maturske večeri moraju biti uključeni predstavnici savjeta roditelja i savjeta učenika.
(13) Učenici imaju pravo na zaštitu i bezbjednost u prostorijama u kojima se organizuje matursko veče i zabranjeno je unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima.“
Član 2.
U članu 21. ispred riječi: „Škola“ dodaje se broj 1 u obostranoj zagradi.
U stavu 1. poslije riječi: „javna“ riječi: „ili privatna“ brišu se.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Škola kao privatna ustanova osniva se i počinje da radi ako ima:
1) najmanje devet odjeljenja od prvog do devetog razreda,
2) školsku zgradu sa odgovarajućim školskim prostorom izgrađenim u skladu sa tehničkim propisima o građenju objekta (građevinska i upotrebna dozvola) i propisanim pedagoškim standardima i normativima,
3) potrebnu opremu i nastavna sredstva propisana pedagoškim standardima i normativima,
4) potreban broj radnika utvrđen pravilnicima kojima se uređuje oblast normiranja i finansiranja, način rada, norme nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u okviru 40-časovne radne sedmice,
5) odobren nastavni plan i program.“
Član 3.
Poslije člana 23. dodaje se novi član 23a. koji glasi:
„Član 23a.
(1) Ministar rješenjem imenuje komisiju, koja procjenjuje opravdanost pokretanja procedure osnivanja škole i utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole (u daljem tekstu: Komisija).
(2) Ukoliko Komisija iz stava 1. ovog člana, na osnovu dostavljene inicijative i dokumentacije, ocijeni da nije opravdano pokrenuti proceduru osnivanja škole, predlaže ministru donošenje rješenja kojim se inicijativa odbija.
(3) Ministar donosi rješenje kojim se odbija inicijativa za osnivanje škole.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.“
https://advokat-prnjavorac.com/zakoni_bih.html
Član 4.
Član 24. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko Komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona ocijeni da je inicijativa opravdana, provjerava ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole iz člana 21. ovog zakona.
(2) Komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona utvrđuje činjenično stanje i sačinjava zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju.
(3) Ministar rješenjem utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje javne ili privatne škole na osnovu zapisnika komisije iz stava 2. ovog člana.
(4) Rješenje ministra iz stava 3. ovog člana je konačno i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti sudski postupak pred nadležnim sudom.“
Član 5.
U članu 25. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Ukoliko komisija iz člana 23a. stav 1. ovog zakona utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 21. ovog zakona, odrediće rok u kojem je osnivač dužan da otkloni utvrđene nedostatke.“
Član 6.
U članu 26. u stavu 1. broj: „4.“ zamjenjuje se brojem: „3.“.
Član 7.
U članu 32. poslije stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:
„(6) Ukoliko se radi o upisu djeteta u školu čijem upisnom području ne pripada, a ta škola se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola kojoj učenik pripada po upisnom području, jedinica lokalne samouprave na kojoj učenik ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola za koju se traži saglasnost za upis.“
Dosadašnji stav 6. postaje stav 7.
Član 8.
Član 35. mijenja se i glasi:
„(1) Ministarstvo razmatra opravdanost postojanja javne škole koja ima manje od 14 odjeljenja, kao samostalnog pravnog subjekta, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave u kojoj djeluje škola, osim u slučajevima iz člana 31. st. 2. i 3. ovog zakona.
(2) Područno devetorazredno odjeljenje javne škole koje od šestog do devetog razreda ima manje od 36 učenika, prestaje da radi kao devetorazredno područno odjeljenje i nastavlja da radi kao petorazredno područno odjeljenje.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, područno devetorazredno odjeljenje javne škole može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko se nastava izvodi u kombinovanim odjeljenjima.
(4) Područno petorazredno odjeljenje javne škole prestaje da radi ako ima manje od pet učenika.
(5) Izuzetno od stava 4. ovog člana, područno petorazredno odjeljenje javne škole može nastaviti da radi i sa manjim brojem učenika, na osnovu saglasnosti Ministarstva iz člana 48. stav 9. ovog zakona, ukoliko bi bezbjednost učenika bila ugrožena pri dolasku u školu i odlasku iz škole.
(6) Pored uslova navedenih u st. 2. i 4. ovog člana, područno odjeljenje javne škole prestaje da radi i ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(7) Privatna škola prestaje da radi ako ima manje od sedam odjeljenja od prvog do devetog razreda ili ako ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti, odnosno ne obavlja djelatnost za koju je osnovana.
(8) Osnivač je dužan da učenicima škole, odnosno područnog odjeljenja koje je prestalo da radi obezbijedi nastavak školovanja u drugoj odgovarajućoj školi.“
Član 9.
U članu 47. dodaje se novi stav 10. koji glasi:
„(10) Ukoliko je na području jedinice lokalne samouprave proglašena vanredna situacija, u školama na području te jedinice lokalne samouprave obustavlja se rad dok traje vanredna situacija.“
Član 10.
Član 48. mijenja se i glasi:
„(1) Nastavni proces se realizuje u redovnim, kombinovanim i posebnim odjeljenjima u redovnim školama i u odjeljenjima u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
(2) U redovnim javnim školama redovno odjeljenje sastavljeno je od učenika istog razreda i ima maksimalno 30 učenika, a optimalno 24 učenika.
(3) U redovno i kombinovano odjeljenje u redovnim javnim školama mogu biti uključena najviše dva učenika sa smetnjama u razvoju koji imaju nalaz i mišljenje stručne komisije za procjenu potreba i usmjeravanje djece i omladine sa smetnjama u razvoju, a koji rade po individualnim obrazovnim programima.
(4) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u redovnom odjeljenju javne škole se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na optimalan broj.
(5) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od dva razreda ima maksimalno 18 učenika.
(6) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od tri razreda ima maksimalno 12 učenika.
(7) Kombinovano odjeljenje u javnoj školi od četiri ili pet razreda ima maksimalno deset učenika.
(8) Za jednog, odnosno dva učenika sa smetnjama u razvoju koji rade po individualnim obrazovnim programima, broj učenika u kombinovanom odjeljenju u javnoj školi se smanjuje za dva, odnosno za četiri u odnosu na maksimalan broj.
(9) Javna škola je dužna da do kraja juna tekuće godine zatraži saglasnost Ministarstva, ukoliko prilikom formiranja odjeljenja za narednu školsku godinu u javnoj školi ima potrebu da odstupi od st. 2, 3, 4, 5, 6, 7. ili 8. ovog člana.
(10) Javna škola je dužna da do kraja jula tekuće godine obavijesti Ministarstvo elektronski i u pisanom obliku o formiranim odjeljenjima.
(11) U privatnim školama odjeljenje ima minimalno 15 učenika.
(12) U slučajevima iz st. 3, 4, 5, 6, 7. i 8. ovog člana, osnivač privatne škole svojim aktom propisuje broj učenika.“
Član 11.
U članu 53. u stavu 1. riječi: „za učenike“ brišu se.
Stav 4. mijenja se i glasi:
„(4) Produženi boravak u školi finansira se iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u produženom boravku,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom,
3) iz drugih izvora.“
Poslije stava 4. dodaju se novi st. 5, 6, 7. i 8. koji glase:
„(5) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje produženi boravak može da učestvuje u finansiranju produženog boravka, na način da snosi troškove rashoda po osnovu korištenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.
(6) Jutarnje čuvanje finansira se iz sredstava:
1) Ministarstva, koje snosi troškove bruto plata i naknada radnika angažovanih u jutarnjem čuvanju,
2) roditelja, koji snose troškove po osnovu obaveza definisanih ugovorom,
3) iz drugih izvora.
(7) Jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola koja organizuje jutarnje čuvanje može da učestvuje u finansiranju jutarnjeg čuvanja, na način da snosi troškove rashoda po osnovu korištenja robe i usluga – materijalni troškovi i oprema.
(8) Ekskurzije, izleti i škola u prirodi mogu se finansirati:
1) sredstvima roditelja,
2) sredstvima škole,
3) donacijama,
4) iz drugih izvora.“
Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 9. i 10.
Član 12.
U članu 59. stav 1. mijenja se i glasi:
„(1) Dokumentacija potrebna za upis djeteta u prvi razred je:
1) izvod iz matične knjige rođenih u papirnom obliku ili digitalni set podataka sadržanih u izvodu iz matične knjige rođenih koje, uz saglasnost roditelja, preuzima ovlašćeno lice škole iz Centralnog informacionog sistema za drugi primjerak matičnih knjiga u elektronskom obliku Ministarstva uprave i lokalne samouprave,
2) uvjerenje o prebivalištu u papirnom obliku ili digitalni set podataka koje, uz saglasnost roditelja, preuzima ovlašćeno lice škole iz informacionog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova,
3) ljekarsko uvjerenje izdato od nadležne zdravstvene ustanove kojim se procjenjuje zdravstvena sposobnost djeteta za polazak u školu,
4) knjiga za praćenje razvoja i učenja djeteta u štampanom ili elektronskom obliku, ukoliko je dijete pohađalo predškolsku ustanovu.“
Stav 2. briše se.
U dosadašnjem stavu 5. koji postaje stav 4. broj: „3“ zamjenjuje se brojem: „2“.
Dosadašnji stav 6. koji postaje stav 5. mijenja se i glasi:
„(5) Stručnu pomoć u okviru opservacionog perioda iz stava 2. ovog člana pruža stručna služba škole i u najvećoj mogućoj mjeri konsultuje i uključuje stručna lica iz resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.“
Dosadašnji st. 3, 4, 5, 6, 7. i 8. postaju st. 2, 3, 4, 5, 6. i 7.
Član 13.
U članu 61. u stavu 1. poslije riječi: „na osnovu“ dodaju se riječi: „saglasnosti nadležnog odjeljenja ili službe jedinice lokalne samouprave,“.
Poslije stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Ukoliko se radi o prepisu djeteta u školu koja se ne nalazi na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi škola koju učenik pohađa, jedinica lokalne samouprave na kojoj učenik ima prijavljeno prebivalište daje saglasnost, uz prethodno pribavljeno mišljenje jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi škola za koju se traži saglasnost za prepis.“
Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 3. i 4.
Član 14.
U članu 77. u stavu 1. poslije riječi: „polugodišta“ dodaje se zapeta i riječi: „odnosno u roku od dva dana od dana prijema obavještenja od odjeljenjskog starješine o zaključenoj ocjeni nedovoljan (1) i upućivanju na popravni ispit“.
Član 15.
U članu 82. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
„(2) Vaspitno-obrazovni karton učenika vodi se u pisanom ili elektronskom obliku (u školama koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva [eDnevnik]).“
Dosadašnji st. 2, 3. i 4. postaju st. 3, 4. i 5.
Član 16.
U članu 84. stav 6. briše se.
Dosadašnji st. 7, 8. i 9. postaju st. 6, 7. i 8.
Član 17.
Poslije člana 91. dodaje se novi član 91a. koji glasi:
„Član 91a.
(1) Škola iz člana 90. stav 1. i ustanova socijalne zaštite iz člana 91. stav 1. ovog zakona može da bude resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(2) Resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje obavlja sljedeće poslove:
1) opservacija i procjena djece sa smetnjama u razvoju u skladu sa članom 59. stav 5. ovog zakona,
2) pomoć pri izradi individualnih obrazovnih programa,
3) izvođenje obaveznih individualnih i grupnih vannastavnih aktivnosti za učenike u inkluzivnom vaspitanju i obrazovanju,
4) individualni defektološki rad,
5) adaptacija udžbenika i obrazovnih materijala za učenike sa smetnjama u razvoju,
6) obuka za upotrebu asistivnih tehnologija u obrazovanju,
7) organizovanje seminara i obuka za nastavnike u redovnim školama,
8) savjetodavni rad sa roditeljima,
9) drugi poslovi koji su u interesu poboljšanja položaja učenika sa smetnjama u razvoju.
(3) Ministar rješenjem daje saglasnost na organizovanje rada resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje u okviru škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana.
(4) Škola i ustanova socijalne zaštite iz stava 1. ovog člana svojim aktom o organizaciji i sistematizaciji propisuje organizaciju poslova iz stava 2. ovog člana.“
Član 18.
Član 112. mijenja se i glasi:
„(1) Nakon obavljenog pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit.
(2) Pripravnik-nastavnik, pripravnik-stručni saradnik i pripravnik-sekretar polažu stručni ispit u skladu sa Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u osnovnoj školi, koji donosi ministar.
(3) Pripravnik-vjeroučitelj polaže stručni ispit na osnovu programa o načinu polaganja stručnog ispita za vjeroučitelje, koji donosi nadležna vjerska zajednica.
(4) Pripravnik-računovođa polaže stručni ispit u skladu sa propisima kojima se reguliše knjigovodstveno-računovodstvena oblast.
(5) Stručni ispit iz stava 2. ovog člana sastoji se iz praktičnog i usmenog dijela ispita.
(6) Praktični dio stručnog ispita pripravnik polaže u školi iz člana 111. stav 11. ovog zakona, a usmeni dio stručnog ispita u Ministarstvu.
(7) Izuzetno od stava 6. ovog člana, pripravnik-vjeroučitelj usmeni dio ispita polaže u visokoškolskoj ustanovi u kojoj se stiču zvanja potrebna za obavljanje tih poslova, a koju odredi nadležna vjerska zajednica.
(8) Ministar donosi rješenje kojim se utvrđuje visina naknade za polaganje stručnog ispita u iznosu od 80% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(9) U slučaju da kandidat ne položi usmeni dio ispita, upućuje se na popravni iz tog dijela ispita.
(10) U slučaju iz stava 9. ovog člana ministar rješenjem utvrđuje visinu naknade za polaganje popravnog ispita u iznosu od 40% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se podnosi prijava.
(11) Ministar donosi rješenje kojim se imenuje Komisija za polaganje stručnog ispita (u daljem tekstu: Komisija) i utvrđuje visina naknade predsjedniku Komisije u iznosu od 10% i članu Komisije u iznosu od 5% najniže plate nakon oporezivanja u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se polaže stručni ispit.
(12) Članovi Komisije iz reda zaposlenih u Ministarstvu i Zavodu nemaju pravo na novčanu naknadu za učešće u radu Komisije.
(13) Troškove prvog polaganja stručnog ispita snosi škola u kojoj je pripravnik zaposlen na neodređeno vrijeme.
(14) Lice iz člana 111. stav 8. ovog zakona samo plaća troškove polaganja stručnog ispita.
(15) Polaganje stručnog ispita obavlja se u više ispitnih rokova.
(16) Ministar, u skladu sa brojem prijavljenih kandidata, unutar ispitnih rokova donosi rješenje kojim određuje datum za polaganje praktičnog, usmenog i pismenog dijela stručnog ispita.“
Član 19.
Poslije člana 112. dodaje se novi član 112a. koji glasi:
„Član 112a.
(1) Bračni supružnik i djeca poginulog ili nestalog borca Republike, te lica sa invaliditetom, bez obzira na uzrok i vrijeme nastanka invalidnosti, a čiji status se dokazuje uvjerenjem nadležnih organa Republike oslobađaju se plaćanja naknade iz člana 112. st. 8. i 10. ovog zakona.
(2) Rješenje o oslobađanju plaćanja naknade za polaganje stručnog ispita donosi ministar, na zahtjev kandidata.“
Član 20.
U članu 118. u stavu 3. poslije riječi: „radnika škole“ dodaje se zapeta i riječi: „u skladu sa pravilnikom kojim se propisuju normativi i standardi za finansiranje osnovnih škola“.
Član 21.
U članu 122. stav 3. mijenja se i glasi:
„(3) Nastavniku prestaje radni odnos u školi na kraju nastave u polugodištu u toku kojeg navršava 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.“
Član 22.
Poslije člana 127. dodaje se novi član 127a. koji glasi:
„Član 127a.
(1) Za izuzetne rezultate i zalaganje u radu na razvijanju učeničkih znanja, sposobnosti i talenata, podsticanju kritičkog razmišljanja, istraživanja, većeg zalaganja i interesovanja učenika u cilju postizanja boljih rezultata, primjenu raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda u vaspitno-obrazovnom radu, te za doprinos kvalitetnijem vaspitanju i obrazovanju u Republici, nastavnici mogu biti nagrađeni Svetosavskom nagradom.
(2) Izbor kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade vrši se putem javnog poziva koji raspisuje Ministarstvo.
(3) Javni poziv se objavljuje u decembru tekuće godine i otvoren je za dostavljanje prijava kandidata, najmanje 15 dana od dana objavljivanja.
(4) Ministar rješenjem imenuje Komisiju za dodjelu Svetosavske nagrade.
(5) Uslovi koje kandidat obavezno ispunjava prilikom prijavljivanja na javni poziv za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) da je u radnom odnosu u školi u godini u kojoj se dodjeljuje nagrada,
2) da ima najmanje 15 godina radnog staža na mjestu nastavnika.
(6) Kriterijumi za bodovanje prilikom utvrđivanja liste kandidata za dodjelu Svetosavske nagrade su:
1) osvojeno prvo mjesto na takmičenjima učenika u prethodnoj školskoj godini, koje je pripremao taj nastavnik,
2) inovativnost i kreativnost u radu nastavnika, primjena raznovrsnih i savremenih inovativnih metoda i tehnologija u vaspitno-obrazovnom radu,
3)doprinos nastavnika unapređivanju kvaliteta rada ustanove u nastavi i vannastavnim aktivnostima.
(7) Komisija iz stava 4. ovog člana predlaže ministru da se Svetosavska nagrada dodijeli nastavniku koji ispunjava uslove i kriterijume propisane st. 5. i 6. ovog člana.
(8) Dobitniku Svetosavske nagrade ministar dodjeljuje povelju i novčanu nagradu.
(9) Novčana nagrada iz stava 8. ovog člana dodjeljuje se u visini prosječne mjesečne plate nakon oporezivanja isplaćene nastavniku u Republici, u prethodnom mjesecu prije dodjeljivanja nagrade.
(10) Ministar donosi Pravilnik o postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade.“
Član 23.
U članu 140. u stavu 3. poslije riječi: „vraća“ dodaju se riječi: „u onu školu“, a riječi: „sa kojeg je imenovan“ zamjenjuju se riječima: „na kojem je bio prije imenovanja“.
Član 24.
U članu 142. u stavu 7. poslije riječi: „na dužnost“ briše se zapeta i riječi: „a najduže do šest mjeseci“.
U stavu 8. broj: „6.“ zamjenjuje se brojem: „7.“, a poslije riječi: „na dužnost“ briše se zapeta i riječi: „a najduže do šest mjeseci“.
Član 25.
U članu 157. stav 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pedagoška dokumentacija i evidencija u školi vodi se u pisanom i elektronskom obliku (za škole koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem Ministarstva [eDnevnik]).“
Član 26.
U članu 159. u stavu 3. poslije riječi: „elektronski“ dodaju se riječi: „(za škole koje imaju implementiran jedinstveni informacioni sistem [eDnevnik])“.
Član 27.
U članu 173. u stavu 1. poslije tačke 1) dodaje se nova tačka 2) koja glasi:
„2) dozvoli unošenje i služenje alkoholnih pića i duvanskih proizvoda maloljetnim licima (član 10. stav 12),“.
Dosadašnje t. 2), 3), 4), 5), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 12) i 13) postaju t. 3), 4), 5), 6), 7), 8), 9), 10), 11), 12), 13) i 14).
Član 28.
U članu 177. poslije stava 4. dodaju se novi st. 5, 6. i 7. koji glase:
„(5) Direktor škole imenovan na osnovu Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (‘Službeni glasnik Republike Srpske’, br. 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14), po prestanku obavljanja dužnosti direktora, vraća se u onu školu na radno mjesto na kojem je bio prije imenovanja za direktora.
(6) Ako nema slobodnog radnog mjesta jer je u vrijeme vršenja mandata direktora na njegovo prethodno radno mjesto primljen drugi radnik ili je radno mjesto ukinuto, lice iz stava 5. ovog člana raspoređuje se na mjesto koje odgovara njegovom nivou obrazovanja i stručnom zvanju u određenoj oblasti u istoj ili drugoj školi, u skladu sa članom 114. stav 1. ovog zakona.
(7) Ako nema slobodnog radnog mjesta u istoj ili drugoj školi, lice iz stava 5. ovog člana ostaje neraspoređeno i ostvaruje pravo na platu u visini koju je ostvarilo za mjesec koji je prethodio mjesecu u kojem mu je prestala dužnost, a najduže šest mjeseci, nakon čega mu prestaje radni odnos.“
Član 29.
U članu 179. tačka 1) briše se.
Dosadašnje t. 2) do 23) postaju t. 1) do 22).
Član 30.
Poslije člana 179. dodaje se novi član 179a. koji glasi:
„Član 179a.
Ministar će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Pravilnik o postupku za dodjeljivanje Svetosavske nagrade (član 127a. stav 11. ovog zakona).“
Član 31.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“.
Broj: 02/1-021-923/19 PREDSJEDNIK
Datum: 27. septembar 2019. godine NARODNE SKUPŠTINE
Nedeljko Čubrilović
