Page 1 of 1

Postupak za diobu nekretnina u posjedu

PostPosted:Fri Jun 14, 2019 12:51 pm
by comodore
POSTUPAK ZA DIOBU NEKRETNINA U POSJEDU
Zakon o parničnom postupku

član 2

U situaciji kada je stanje zemljišne knjige nesređeno, stranke imaju pravni interes da se izvrši dioba nekretnina u suposjedu, a za ostvarenje takvog zahtjeva parnični postupak daje dovoljno garancija pa nema smetnje da se u parničnom postupku raspravlja o diobi nekretnina u suposjedu.

Obrazloženje:

"Prvostepenim rješenjem obustavljen je parnični postupak za diobu posjeda nekretnina te odlučeno da će se nakon pravomoćnosti toga rješenja postupak nastaviti po pravilima van parničnog postupka za diobu nekretnina u suvlasništvu.

Protiv tog rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući rješenje u cijelosti zbog svih zakonskih žalbenih razloga. Žalba obrazlaže da je tužbom tražena dioba posjeda nekretnina a ne dioba nekretnina u suvlasništvu slijedom čega zbog nesređenog i neusklađenog gruntovnog i katastarskog stanja, po tvrdnji žalbe, dioba nekretnina u suposjedu se može vršiti u parničnom postupku kada predlaže ukidanje pobijanog rješenja.

Odgovor na žalbu nije dostavljen.

Žalba je osnovana.

Ovaj sud ispitao je pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga i po službenoj dužnosti te odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

Iz pobijanog rješenja i stanja prvostepenog spisa slijedi da je tužba podnesena radi diobe posjeda nekretnina te u tužbi kao dokazi dostavljeni prijepis posjedovnog lista. Po ocjeni žalbenog suda prvostepeni sud je pogrešno primijenio odredbe Zakona o parničnom postupka i Zakona o vanparničnom postupku na koje se pozvao kada je smatrao da se dioba nekretnina u suposjedu ne može vršiti u parnici u povodu tužbe, nego samo u vanparničnom postupku.

Naime, u vanparničnom postupku kao posebnom imenovanom postupku normiranom u odredbama čl. 161. - 167. Zakona o vanparničnom postupku je propisan postupak diobe nekretnina u suvlasništvu a kao uvjet je postojanje suvlasničke zajednice na nekretnini čija se dioba traži. Međutim, u konkretnom predmetu prema navodima tužbe i priloženim dokazima uz tužbu slijedi da tužitelj traži diobu nekretnina u suposjedu stranaka te da nema dokaza u spisu niti uz tužbu da su stranke suvlasnici da bi se fizička (ili civilna) dioba provela samo u vanparničnom postupku. Nesređeno stanje zemljišne knjige bi onemogućavano suposjednike da ostvare svoje pravo na diobu, pa je to razlog što takvu diobu mogu tražiti u parnici. U takvoj situaciji stranke imaju pravni interes da se izvrši dioba nekretnina u suposjedu, (time ne dirajući u vlasnička prava suvlasnika), a za ostvarenje takvog zahtjeva parnični postupak daje dovoljno garancija pa nema smetnje da se u parničnom postupku raspravlja o diobi nekretnina u suposjedu.

Slijedom prednjeg prvostepeni sud je pogrešno primijenio odredbe propisa na koje se pozvao čime je uskratio pravo tužitelju da raspravlja pred sudom u parničnom postupku pa je žalba uvažena a pobijano rješenje ukinuto temeljem čl. 235. t. 3. Zakona o parničnom postupku."



(Rješenje Kantonalnog suda u Bihaću, 17 0 P 059406 14 Gž od 7.5.2017. godine)