• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Autorska i srodna prava, patenti, žigovi, topografija integralnog kola, industrijski dizajn i drugo
 #899  Postao/la comodore
 čet kol 15, 2019 9:28 am
POVREDA PRAVA NA ŽIG I NAKNADA ŠTETE
Zakon o žigu

čl. 82 i 83

Kako gubitak u poslovanju može biti povezan sa spletom različitih okolnosti od kojih povreda prava na žig nije jedina, a ne mora biti ni najbitnija, da bi došlo do naknade štete potrebno je dokazati uzročnu vezu između uvoza robe od strane tuženog sa spornim znakovima razlikovanja i gubitka u poslovanju tužitelja.

Obrazloženje:

"Odlučujući o žalbi tužitelja, drugostepeni sud je prihvatio činjenična utvrđenja prvostepenog suda. Međutim, za razliku od prvostepenog suda, imajući u vidu rješenja o odbijanju zahtjeva preduzeća K. d.o.o. T. za priznavanje prava na žig, te nalazeći da nije prihvatljiv zaključak prvostepenog suda o potrebi provođenja vještačenja, ocjenom vizuelnih, auditivnih i konceptualnih aspekata spornih žigova, drugostepeni sud je zaključio da je opisanim postupanjem tuženog povrijeđeno pravo tužitelja na žig iz kojih razloga je žalbu tužitelja u ovom dijelu usvojio i prvostepenu presudu preinačio tako što je utvrdio povredu prava, naložio zabranu uvoza i stavljanja u promet spornih proizvoda, te potpuno povlačenje navedene robe i reklamnog materijala, uz objavu presude u dnevnim novinama. U odnosu na zahtjev za naknadu štete, imajući u vidu odredbu člana 82. Zakona o žigu, te kod toga da je tuženi u 2009. godini podnio zahtjev za priznanje žiga o kojem je odlučeno tek 2013. godine, usljed čega je tuženi bio u neizvjesnosti u pogledu ishoda postupka po podnesenim zahtjevima, te nalazeći da izvedenim dokazima tužitelj nije dokazao da su njegovi gubici u poslovanju direktna posljedica povrede prava na žig, tim više što je tužitelj u 2008. i 2009. godini iskazao značajne gubitke (kojih godina tuženi nije vršio uvoz spornih proizvoda), te kod toga da rezultati poslovanja zavise od različitih internih i eksternih faktora, drugostepeni sud je zaključio da nije dokazano postojanje uzročno posljedične veze između povrede žiga i iskazanih gubitaka tužitelja u 2011. i 2012. godine odnosno ispunjenje zakonskih uslova za naknadu štete, kao ni ispunjenje uslova propisanih odredbom člana 83. Zakona o žigu za isplatu zahtjevanih penala, pa je iz ovih razloga žalbu tužitelja u ovom dijelu odbio i prvostepenu presudu, u odbijajućem dijelu odluke po zahtjevu za naknadu štete i isplatu penala, potvrdio.

Odluka drugostepenog suda, u dijelu koji je predmet ispitivanja po izjavljenoj reviziji (odbijajući dio odluke po zahtjevu za naknadu štete i za isplatu penala) je pravilna i zakonita.

Prema odredbi člana 82. Zakona o žigu (koji zakonski propis je u primjeni od 01.01.2011. godine) za sve povrede prava iz ovog zakona važe opšta pravila o naknadi štete i odgovornosti za štetu, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno (stav 1.). Lice koje povrijedi žig dužno je da plati nosiocu prava odštetu u obimu koji se određuje prema opštim pravilima o naknadi štete ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonito korištenje žiga (stav 2.).

Proizlazi, da su, u pogledu odgovornosti za naknadu štete, relevantna pravila propisana Zakonom o obligacionim odnosima ("Službeni list SFRJ" br. 29/78, 39/85 i 57/89 te "Službeni glasnik Republike Srpske" br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04- dalje: ZOO). U pogledu utvrđenja obima pričinjene štete oštećenom pripada pravo na naknadu štete u obimu koji se utvrđuje saglasno odredbama ZOO ili u obimu koji odgovara ugovorenoj ili uobičajenoj naknadi za zakonito korištenje žiga (po ugovoru o licenci), što znači da u ovom dijelu Zakon o žigu, u odnosu na ZOO, drugačije reguliše utvrđenje obima pričinjene štete.

Svaka radnja koju bi u pogledu korištenja zaštićenih znakova neovlašteno preduzeo štetnik, predstavlja povredu prava i stvara osnov za naknadu štete. Međutim, da bi došlo do odgovornosti za štetu, potrebno je da se ispune opšte pretpostavke: postojanje subjekta koji je odgovoran za štetu (štetnika) i subjekta koji zahtijeva odštetu (oštećenik); štetna radnja štetnika; da je na strani oštećenika nastala šteta; uzročna veza odnosno da je izvršena štetna radnja proizvela određenu štetu kao posljedicu; protupravnost štetne radnje, koja ima svoje objektivne elemente (štetna je radnja protivna nekom pravnom pravilu) i svoje subjektivne elemente (štetna je radnja pričinjena krivnjom štetnika).

U konkretnom slučaju, tužitelj nije odredio period u odnosu na koji je usmjeren njegov zahtjev za naknadu štete, niti je precizirao o kojem obliku izgubljene dobiti je riječ (razlici u imovini oštećenika upoređivanjem stanja u kojem bi se njegova imovina nalazila da nije došlo do povrede zaštićenih znakova razlikovanja; visini dobiti koju je štetnik ostvario povrijedivši tuđi zaštićeni znak razlikovanja ili u visini naknade za ustupanje prava). S obzirom na zahtjevani iznos, te podatke iz nalaza vještaka, proizašlo bi da tužitelj zahtijeva naknadu materijalne štete (izgubljene dobiti) za period 2011. do 2012. godina, u visini uobičajene naknade koju bi štetnik platio tužitelju da je na temelju ugovora o licenci iskorištavao zaštićeni žig (koja prema nalazu vještaka odgovara procentu od 7% u odnosu na vrijednost robe koju je uvezao tuženi u iznosu od 617.087,62 KM odnosno iznosi 43.196,13 KM).

Kako je K. d.o.o. T. u 2009. godini podnio zahtijeve za priznavanje spornih znakova razlikovanja, o kojima je rješenjem nadležnog organa odlučeno tek u 2013. godini, pravilan je zaključak drugostepenog suda da postupanje tuženog u spornom periodu nije protivpravno i da time nedostaje jedna od zakonskih pretpostavki za naknadu štete. Naime, suprotno revizionim navodima, podneseni zahtjevi govore u prilog zaključku da je tuženi očekivao priznanje spornih znakova razlikovanja, dok bi potpuno drugačija situacija bila da se radi o uvozu robe nakon odbijanja zahtjeva za priznanje žiga.

Pored toga, kad se ima u vidu da je tužitelj, prema podacima iz nalaza vještaka finansijske struke, u 2008. i 2009. godini iskazao značajne gubitke u poslovanju, a u tom periodu tuženi nije uvozio robu spornog naziva, te uticaj eksternih i internih faktora na poslovanje (jer razlozi uvećanja i umanjenja imovine mogu biti povezani sa spletom različitih okolnosti od kojih povreda prava na žig nije jedina, a ne mora biti ni najbitnija), pravilan je i dalji zaključak drugostepenog suda da nije dokazana ni uzročna veza između uvoza robe od strane tuženog sa spornim znakovima razlikovanja i gubitka u poslovanju tužitelja u 2011. i 2012. godini. Pri tome, se ne mogu prihvatiti revizioni navodi tužitelja, da ovu uzročnu vezu nije potrebno dokazivati ukoliko se naknada štete zahtjeva u visini licencne naknade, jer se, kako je već rečeno, radi samo o obliku zahtjevane štete, te je i u tom slučaju neophodno ispunjenje svih procesnih pretpostavki da bi došlo do naknade štete.

Saglasno navedenom, ne mogu se prihvatiti ni revizioni navodi da je tuženi u konkretnom slučaju postupao sa namjerom i krajnjom nepažnjom, te da je nepravilno odbijen zahtjev tužitelja za isplatu penala u trostrukom iznosu uobičajene licencne naknade (129.588,39 KM), u smislu odredbe člana 83. Zakona o žigu. Pri tome, tužitelju, saglasno stavu 3. ove zakonske odredbe, nikako ne bi mogla pripadati naknada po oba osnova (naknada štete zbog povrede žiga i isplata penala).

U konkretnom slučaju, suprotno revizionim navodima, nisu ispunjeni uslovi propisani odredbom člana 210. ZOO, za isplatu zahtjevanih iznosa po pravilima o sticanju bez osnova, pri čemu odredbama Zakona o žigu (za razliku od zakonskih rješenja iz okruženja) nije predviđena mogućnost isplate po osnovu sticanja bez osnova kao posebnom zakonskom osnovu.

Proizlazi, da revizionim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost drugostepene odluke, u osporenom dijelu kojim je žalba tužitelja odbijena i prvostepena presuda potvrđena u odbijajućem dijelu odluke po zahtjevu za naknadu štete i isplatu penala, pa je izjavljena revizija odbijena, primjenom odredbe člana 248. Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik RS", broj 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09, 61/13)."



(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, 57 0 Ps 095064 15 Rev od 20.4.2017. godine)

https://www.forum-bosanskog-naroda.de/

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum