Page 1 of 1

Osnovana sumnja

PostPosted:Sat Apr 20, 2019 5:47 pm
by admin
Osnovana sumnja


Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4446/16
od 22. decembra 2016. godine


Iz rješenja sudije za prethodni postupak:

„Prethodno, sudija za prethodni postupak je razmatrao da li postoji osnovana sumnja, kao opšti uslov za određivanje pritvora, da je osumnjičeni [D. M.] počinio krivična djela za koja je osumnjičen, krivično djelo organizovani kriminal iz člana
342. stav 2. KZ F BiH u vezi krivičnih djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. KZ FBiH.
Iz sadržaja prijedloga za određivanje pritvora osumnjičenom te obimne doku- mentacije kantonalnog tužilaštva dostavljene uz prijedlog za određivanje pritvora, proizilazi da Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi istragu protiv osumnji- čenih [D. A.] i dr. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo Organizirani kriminal iz člana 342. stav 3. KZ FBiH u vezi krivičnih djela Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. KZ FBiH, Povreda zakona od sudije iz člana 357. KZ FBiH, Prevara iz člana 294. stav 2. KZ FBiH, Pranje novca iz člana 272. stav 2. KZ FBiH i Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH, a sve u vezi sa članovima 31,32, 54, 55. i 128. KZ FBiH.
Osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili navedena krivična djela proizilazi iz dokaza koje je kantonalno tužilaštvo dostavilo sudu uz prijedlog za određivanje pritvora. Iz navedenih dokaza koji su dostavljeni uz prijedlog za određivanje pritvora, po ocjeni sudije za prethodni postupak proizilazi da je osumnjičeni [D. A.], zajedno sa ostalim navedenim licima, kao organizator i članovi organizovane grupe, osnovano sumnjivi da su počinili krivično djelo organizovani kriminal, a što proizilazi iz dokaza navedenih u prijedlogu za određivanje pritvora. Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je u ovom krivičnom predmetu, po ocjeni sudije za prethodni postupak, prikupilo dovoljno dokaza koji ukazuju na osnovanu sumnju da su se osumnjičeni [D. A.], zajedno sa ostalim navedenim licima, organizovali u grupu ljudi od najmanje tri osobe, da ta grupa postoji dugi vremenski period i djeluje u cilju počinjenja krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora najmanje tri godine ili teža kazna, da ta grupa djeluje u cilju sticanja profita, da organizator i pripadnici grupe svjesno djeluju u okviru unaprijed dogovorenih i podijeljenih uloga koje je organizator razradio i koje su pripadnici grupe prihvatili da obavljaju, svi svjesni

da međusobno povezanim poduzetim radnjama djeluju kao grupa u cilju učinjenja krivičnih djela koja im se stavljaju na teret, te da organizatori i pripadnici grupe u odnosu na stečenu protupravnu imovinsku korist djelovanjem grupe poduzimaju radnje kojima se ostvaruju bitna obilježja krivičnog djela organizovanog kriminala. Dakle, sudija za prethodni postupak smatra da postoji dovoljno dokaza da se u konretnom slučaju radi o grupi za organizirani kriminal koja je bila organizovana radi sticanja protupravne imovinske koristi, pri čemu je osumnjičeni [D. A.] kao organizator postupao sa organizacijskom i upravljačkom voljom, dok su pripadnici grupe djelovali sa pripadničkom voljom, tako da je svaki od osumnjičenih kao član grupe za organizirani kriminal imao određene zadatke koje je izvršavao po naredbi osumnjičenog [D. A.] kao organizatora, a kako je to već prethodno obrazloženo u prijedlogu tužilaštva.
[...]
Po ocjeni sudije za prethodni postupak, analizom navedenih dokaza postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni [D. M.] kao član grupe za organizovani kriminal, koju je osnovao osumnjičeni [D. M.], da je bio cilj izmjene Regulacionog plana da se udovolji potrebama ‘investitora’ [...]. Dakle, rezultati provedenih istražnih radnji nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija, kontrole i tehničkog snimanja prostorija, te tajnog praćenja i tehničkog snimanja lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima, kad se dovedu u vezu sa pribavljenim materijalnim dokazima, u potpunosti potvrđuju postojanje osnovane sumnje o počinjenju krivičnog djela koje se osumnjičenom [D. M.] stavljaju na teret, te je ispunjen opšti uslov za određivanje pritvora.”

Iz rješenja po žalbi:
„Naime, po ocjeni ovog vijeća u pobijanom rješenju navedeno je dovoljno činje- nica i okolnosti iz kojih proizilazi da je prije svega ispunjen opći uvjet tj. osnovana sumnja, za određivanje pritvora prema osumnjičenom [D. M.], koji po ocjeni vijeća, nije doveden u pitanje žalbenim prigovorima branioca. Ovo iz razloga sto je sudi- ja za prethodni postupak u obrazloženju pobijanog rješenja dao jasne i konkretne razloge za svoje zaključke o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni [D. M.] počinio krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 342. stav 2. u vezi krivičnog djela Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. KZ FBiH. S tim u vezi sudija za prethodni postupak u pobijanom rješenju najprije je obrazložio da Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo vodi istragu protiv osumnjičenih [D. A.] (brata osumnjičenog [D. M.]) i dr. zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo Organizovani kriminal iz člana 342. stav 3. KZ F BiH u vezi krivičnih djela Zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 383. stav 3. u vezi stava 1. KZ F BiH,




112

113




Povreda zakona od sud i je iz člana 357. KZ FBiH. Prevara iz člana 294. stav 2. KZ FBiH, Pranje novca iz člana 272. stav 2. KZ FBiH i Pomoć učinitelju poslije učinje- nog krivičnog djela iz člana 346. stav 2. KZ FBiH. a sve u vezi sa članovima 31. 32.
54. 55. i 128. KZ FBiH te obrazložio da osnovana sumnja da su osumnjičeni počinili navedena krivična djela proizilazi iz dokaza koje je tužilaštvo dostavilo sudu uz pri- jedlog za određivanje pritvora, iz. kojih proizilazi da su osumnjičeni [D. A.], zajedno sa ostalim licima navedenim u pobijanom rješenju, kao organizator (osumnjičeni [D. A.]) i pripadnici organizovane grupe (ostali osumnjičeni, za koje su postupno otvarane istrage, pa tako i u odnosu na osumnjičenog [D. M.]) osnovano sumnjivi da su počinili krivično djelo organizovani kriminal. Nadalje je, suprotno žalbenim prigovorima, sudija za prethodni postupak u obrazloženju pobijanog rješenja dao jasne i argumentovane razloge za svoje zaključke o postojanju osnovane sumnje da je osumnjičeni [D. M.] počinio krivično djelo za koja se tereti u ovom predmetu, konkretno da je osumnjičeni [D. M.] bio član grupe za organizovani kriminal, koju je osnovao osumnjičeni [D. A.], da je cilj bio izmjena Regulacionog plana da se udo- volji potrebama ‘investitora’ [...], a što proizilazi iz rezultata provedenih istražnih radnji nadzora i tehničkog snimanja telekomunikacija, kontrole i tehničkog snima- nja prostorija, te tajnog praćenja i tehničkog snimanja lica, transportnih sredstava i predmeta koji stoje u vezi sa njima [...]. S tim u vezi, vijeće ukazuje da se u ovoj fazi krivičnog postupka, kada se odlučuje o pritvoru, cijeni isključivo postojanje osnova- ne sumnje da je počinjeno krivično djelo, a ne apsolutna dokazanost svih odlučnih činjenica vezanih za krivično djelo i počinitelja, tako da je pravilno prvostepeni sud postupio kada se u obrazloženju pobijanog rješenja nije ni upuštao u ocjenu doka- za, već samo izveo zaključak o postojanju određenog stepena vjerovatnoće (osnova- ne sumnje) da su osumnjičeni, organizator i članovi organizovane grupe (pa tako i osumnjičeni [D. M.] kao član organizovane grupe) počinili naprijed navedena kri- vična djela, pri čemu su dokazi iz kojih ista proizlazi u odnosu na osumnjičenog [D. M.] analizirani te dovedeni u vezu sa dokazima iz kojih najprije proizilazi osnova- na sumnja o postojanju ove organizovane grupe, zatim svijest organizatora i ostalih osumnjičenih o pripadnosti toj grupi, te konačno osnovana sumnja o činjenju na- prijed navedenih krivičnih djela (str. 3.-6. pobijanog rješenja), pa se suprotni žalbeni prigovori branioca osumnjičenog ukazuju neosnovani.”

Iz odluke Ustavnog suda BiH:

„Ustavni sud primjećuje da je Kantonalni sud odlučujući u dvije instance, zaključak u pogledu postojanja osnovane sumnje da je apelant počinio krivično djelo organizovani kriminal u vezi krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja utemeljio na dokazima koji su prikupljeni i sudu predočeni od strane Tužilaštva. [...]

kod činjenice da u trenutku lišavanja slobode ne mora sa sigurnošću biti utvrđena priroda krivičnog djela, zaključak redovnih sudova da postoji osnovana sumnja da je apelant počinio krivično djelo organizovani kriminal u vezi sa krivičnim djelom zloupotreba službenog položaja, ne ostavlja utisak proizvoljnosti. [...] Ustavni sud zaključuje da [...] pobijane odluke sadrže argumentirano obrazloženje o postojanju osnovane sumnje da je apelant počinio krivična djela za koja se sumnjiči.”