• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Nekretnine, vlasništvo, posjed, stanovi, kuće, imovina, stvari u Bosni i Hercegovini
 #709  Postao/la law
 uto srp 02, 2019 9:27 am
Odredivanje naknade za eksproprisanu nekretninu

Zakon o građevinskom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine

član 39

Prilikom određivanja naknade za eksproprisanu nekretninu vještak u nalazu utvrđuje površinu zemljišta pod zgradom, kao i zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade, te utvrđuje njegovu tržišnu vrijednost i istu uključuje u prosječnu tržišnu vrijednost predmetnog objekta.

Obrazloženje:

"Predmet ovog postupka je određivanje naknade za eksproprisanu nekretninu u vlasništvu predloženika.

Iz spisa predmeta proizlazi da je rješenjem predlagatelja broj:... od 15.10.2009. godine usvojen prijedlog za potpunu eksproprijaciju nekretnine, koju u naravi čini stan površine 28 m2, upisan u KPU z.k.ul.... k.o. J. kao vlasništvo predloženika, a koji stan se nalazi u stambenoj zgradi izgrađenoj na parceli k.č. broj... k.o. J.. Nadalje, iz spisa proizlazi da između stranaka nije postignut sporazum o određivanju naknade za eksproprisanu nekretninu u smislu odredbi člana 60. i 61. Zakona o eksproprijaciji -u daljem tekstu: ZE.

Odredbama čl. 45.st.1. ZE, propisano je da se naknada za eksproprisanu nekretninu određuje, po pravilu, davanjem druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se ekspropriše u istoj općini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se ekspropriše omogućavaju približno isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.

Ako vlasnik nekretnine koja se ekspropriše ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik eksproprijacije ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine (čl. 46.st.1. ZE).

U postupku je provedeno vještačenje po vještaku građevinske struke dipl.ing. građ. M. T., radi utvrđivanja tržišne vrijednosti predmetnog stana.

Vještak je u nalazu utvrdila i površinu zemljišta pod zgradom, kao i zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade, te utvrdila njegovu tržišnu vrijednost i istu uključila u prosječnu tržišnu vrijednost predmetnog objekta. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz vještaka i na utvrđenu prosječnu tržišnu vrijednost predmetne nekretnine po 1m2 u iznosu od 1.307,91 KM. Zbog toga su svi žalbeni navodi predlagatelja, koji se odnose na nalaz vještaka, neosnovani.

Imajući u vidu da je predmetni stan upisan u zemljišne knjige sa ukupnom površinom od 28 m2, iz čega slijedi da je predloženik vlasnik navedene površine, to je bilo pravilno prihvatiti varijantu iz nalaza vještaka, prema kojoj je tržišna vrijednost predmetnog objekta određena za tu površinu u iznosu od 36.621,48 KM (1.307,91x28). Vještak je utvrdila površinu pripadajućeg zemljišta, shodno odredbama čl. 39. Zakona o građevinskom zemljištu FBiH ("Službene novine FBiH", broj: 25/03). Naime, prema odredbama st.1. navedenog člana, vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade, stupanjem na snagu ovog zakona stiče pravo vlasništva na zemljištu pod zgradom i na onoj površini zemljišta koja je prostornim planom ili planom parcelizacije utvrđena da služi za redovnu upotrebu zgrade, izuzev slučajeva koji su predmet revizije u skladu sa čl. 87.-92. prelaznih odredbi ovog zakona.

Stavom 2. propisano je da, ako prostornim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu površinu utvrđuje rješenjem općinski organ uprave nadležan za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno mišljenje općinskog organa uprave nadležnog za poslove urbanizma.

Iz spisa proizlazi da se vještak obraćala predlagatelju dana 26.10.2010. godine zahtjevom da odredi predmetnu površinu, shodno citiranim zakonskim odredbama. Predlagatelj to nije učinio, pa je bilo opravdano da to uradi vještak. Predlagatelj se ne može pravdati time da se radi o objektima za koje je planirano rušenje, radi čega nije izvršena parcelacija, jer je mogao, na traženje vještaka, a za potrebe postupka eksproprijacije, utvrditi navedenu površinu. Predloženik ne može snositi štetne posljedice nečinjenja od strane predlagatelja, jer je to bila njegova zakonska dužnost, pa su i žalbeni navodi predlagatelja, koji su istaknuti u tom smislu, neosnovani."


(Rješenje Županijskog suda u Mostaru, 56 0 V 029801 11 Gž od 14.12.2011. godine)

www.webdesignstudio.ba

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum