• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Nekretnine, vlasništvo, posjed, stanovi, kuće, imovina, stvari u Bosni i Hercegovini
 #780  Postao/la AntunHun
 ned srp 14, 2019 3:16 pm
Nadležnost Suda BiH u provođenju izvršenja naplate carine i carinskih dugova


Član 1. stav 2. Zakona o izvršnom postupku pred Sudom BiH

Sud BiH je apsolutno nenadležan za provodjenje izvršenja naplate carine i carinskih dugova u smislu člana 1. stav 2. Zakona o izvršnom postupku pred Sudom BiH u vezi sa Zakonom o postupku prinudne naplate indirektnih oporezivanja BiH.

Iz obrazloženja:

Pobijano rješenje kojim se Sud BiH u prvostepenom izvršnom postupku oglasio apsolutno nenadležnim za rješavanje ovog izvršnog predmeta, temelji se na pravilnoj primjeni zakona i pravilnom zaključku da je Sud BiH apsolutno nenadležan za rješavanje prinudnog izvršenja naplate carine i carinskih dažbina, na osnovu rješenja carinskih organa- Carinarnice Banja Luka od 01. 07. 2004. godine, kojim je dužnik obavezan na plaćanje carinskog duga u iznosu navedenom u dispozitivu tog rješenja. U obrazloženju pobijanog rješenja navedeni su razlozi zbog kojih Sud smatra da je apsolutno nenadležan za rješavanje navedenog izvršenja, koje razloge u cijelosti uvažava vijeće Upravnog odjeljenja ovog suda.

Pravilno je prvostepeni sud zaključio da je u smislu člana 1. Zakona o izvršnom postupku pred Sudom BiH, Sud BiH stvarno nadležan da sprovodi prinudno izvršenje potraživanja na osnovu izvršnih i vjerodostojnih isprava, osim ako posebnim zakonom neko pitanje nije drugačije uredjeno. U tom slučaju, odredbe ovog zakona se ne primjenjuju na postupke izvršenja propisane posebnim zakonom. Posebnim zakonom BiH - Zakonom o postupku prinudne naplate indirektnih oporezivanja („Službeni glasnik BiH„, broj 80/05) propisano je da je za prinudnu naplatu svih indirektnih poreza, ostalih prihoda i taksi isključivo nadležna Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka, kao jedini organ u Bosni i Hercegovini koji je nadležan za provodjenje zakonskih propisa o indirektnom oporezivanju u cilju uspostavljanja jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja u BiH (član 1. u vezi sa članom 4. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH -„Službeni glasnik BiH„ broj 44/03 i 52/04 - koji je stupio na snagu
08. 01. 2004. godine). Osim toga, i Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH „, broj 21/98 i 10/02 - koji je bio na snazi u vrijeme donošenja odluke o carinskom dugu) kao i Zakon o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH„ broj 57/04 - koji je stupio na snagu 01. 01. 2005. godine) su posebni zakoni kojima se reguliraju osnovni elementi sistema za carinsku zaštitu, prava i obaveze svih subjekata u postupcima carinjenja robe, te postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sistem carinske zaštite. Ovim posebnim zakonima regulisano je da carinski organi u postupku carinjenja vrše naplatu carine kao i prinudnu naplatu carine, pa je u tom smislu regulisano i pitanje obezbjedjenja prinudne naplate, tako što su predvidjeni instrumenti osiguranja naplate kao što je bankovna garancija, jamstvo i sl. Prema tome za prinudnu naplatu novčanog potraživanja koji se odnosi na carine i carinske dažbine stvarno su nadležni carinski organi, pa je pravilan zaključak prvostepenog suda da je Sud BiH apsolutno nenadležan za prinudnu naplatu carina i carinskih dažbina.

Prigovor povjerioca u žalbi da Uprava za indirektno oporezivanje BiH nije stvarno nadležna za provodjenje prinudnog izvršenja novčanih potraživanja (carina i carinskih dažbina), koja su nastala do 31. 12. 2005. godine, tj. do stupanja na snagu Zakona o postupku prinudne naplate indirektnih oporezivanja, nije osnovan i suprotan je odredbama Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.

Stupanjem na snagu navedenog zakona prestale su postojati ranije carinske uprave (koje su provodile prinudnu naplatu carina i carinskih dažbina u skladu sa tada važećim propisima) i došlo je do spajanja svih ranijih entitetskih carinskih uprava u Upravu za indirektno oporezivanje BiH. Danom stupanja na snagu ovog zakona Uprava za indirektno oporezivanje BiH je preuzela svu imovinu - pokretnu i nepokretnu ranijih carinskih uprava i aktivu ranijih carinskih uprava, i to: obligaciona prava i imovinska prava ranijih carinskih uprava, kako je to propisano članom 32. citiranog zakona. Stoga stupanjem na snagu navedenog zakona Uprava za indirektno oporezivanje BiH, je jedini organ u BiH nadležan za provodjenje propisa o indirektnom oporezivanju, bez obzira kada su potraživanja nastala. Naime, preuzimanjem svih imovinskih i obligacionih prava ranijih carinskih uprava, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je preuzela i pravo da prinudnim putem naplati carinski dug, carine i carinske dažbine i to prema važećim zakonima koji su regulisali pitanje naplate carine u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, koji propisi se nastavljaju primjenjivati u smislu člana 37. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH.

Iz svega izloženog ovaj sud je primjenom člana 42. Zakona o izvršnom postupku pred Sudom BiH, žalbu povjerioca odbio kao neosnovanu i prvostepeno rješenje potvrdio kao pravilno i na zakonu utemeljeno.

(Rješenje vijeća Upravnog odjeljenja Suda BiH Broj Ži- 106/07 od 27. 12. 2007. godine)

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum