• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Tenderi, boravišta, udruge, lokacijske, građevinske i ine dozvole, povrat nacionalizirane imovine, komunalne naknade i doprinosi u Bosni i Hercegovini
 #810  Postao/la AntunHun
 uto srp 16, 2019 2:15 pm
Nadležnost Državne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana Vijeća ministara BiH


Član 23. tačka 4., 5. i 6. Zakona o državljanstvu BiH

Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana Vijeća ministara BiH, nije stvarno nadležna za oduzimanje državljanstva BiH, iz razloga predvidjenih članom 23. tačka 4., 5. i 6. Zakona o državljanstvu BiH, nego je stvarno nadležna za reviziju statusa osoba naturaliziranih nakon 06. aprila 1992. godine, a prije 01. januara 2006. godine i za oduzimanje državljanstva u slučajevima koji su taksativno navedeni u članu 23. stav 1. tačka 1., 2. i 3. u vezi sa članom 41. stav 4. navedenog zakona.

Iz obrazloženja:

Osporenim rješenjem konačno je tužitelju oduzeto državljanstvo stečeno rješenjem Ministarstva za unutrašnje poslove RBiH , broj 07/2-204-475 od 28. 03. 1995. godine, iz razloga što je u postupku revizije državljanstva tužena Komisija utvrdila da je tužitelj pravomoćno osuđen presudom Kantonalnog suda u Sarajevu broj Kž- 222/02 za krivično djelo nabavke vatrenog oružja i presudom Općinskog suda II Sarajevo broj K. 88/01 od
18. 04. 2001 .godine, na kaznu zatvora u trajanju od 4 mjeseca uslovno na jednu godinu. Polazeći od ovog utvrđenja, tužena je zaključila da su ispunjeni uslovi propisani članom
23. stav 5. Zakona o državljanstvu BiH, da se tužitelju oduzme državljanstvo, zbog čega je odlučeno kao u dispozitivu osporenog rješenja.

Ispitujujući pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, ovaj sud je našao da se rješenje temelji na pogrešnoj primjeni zakona i povredi pravila postupka iz člana 22. stav 1. u vezi sa članom 20. Zakona o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH„ broj 29/02 i 12/04).

Prema odredbi člana 20. Zakona o upravnom postupku stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku odredjuje se po propisima kojima se uredjuje određena upravna oblast ili po propisima kojima se određuje nadležnost pojedinih organa. Ni jedan organ

ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog organa i sam je riješiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uslovima propisanim tim zakonom (član 22. navedenog zakona).

U konkretnom slučaju Zakonom o državljanstvu BiH („Službeni glasnik BiH„ broj 4/97, 13/99, 41/02, 6/03, 14/04 i 82/05), u članu 40. stav 1. ( izmjene objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj 82/05), propisano je da se bez obzira na član 30. stav 1. i 2. ovog zakona, osniva Državna komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana ( u daljnjem tekstu: Komisija ), koja je dužna da u skladu sa ovim zakonom izvrši reviziju statusa osoba naturaliziranih nakon 06. aprila 1992. godine, a prije 01. januara 2006. godine. U odredbi člana 41. stav 1. istog zakona, propisano je da Komisija razmatra status osoba koje su stekle državljanstvo naturalizacijom i da može svojom odlukom oduzeti državljanstvo samo u slučajevima taksativno navedenim u stavu 4. ove odredbe, dakle, u slučaju pod tačkom a) ako propisi koji nisu bili na snazi na području BiH u vrijeme naturalizacije nisu bili primijenjeni ili tačka b) ako je državljanstvo BiH stečeno prijevarnim ponašanjem, lažnim informacijama ili prikrivanjem bilo koje relevatne činjenice ako se takvo ponašanje može pripisati osobi o kojoj se radi, ili tačka
c) u slučaju nepostojanja stvarne veze izmedju BiH i državljanina koji uobičajeno ne boravi u BiH ili tačka d) u kojem bilo slučaju iz člana 23. alineja 2. i 3. ovog zakona. Dakle, Komisija je ovlaštena da oduzima državljanstvo prema tački d ) stav 4. odredbe člana 41. , kada se radi o odredbi člana 23. citiranog zakona, samo u slučaju alineje 2. i
3. ove odredbe , a ovim alinejama je propisano da se državljanstvo oduzima kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama uprkos pravne zabrane takve službe, i kada je državljanstvo BiH stečeno nakon stupanja na snagu ovog zakona, bez ispunjenja uslova iz člana 9. i 10. istog zakona.

Pravilnim tumačenjem navedenih propisa slijedi, da je stvarna nadležnost i ovlaštenje Komisije da donosi rješenje o oduzimanju državljanstva samo zakonom propisano i u slučajevima taksativno navedenim u odredbi člana 41. stav 4. citiranog zakona, što nadalje, znači da Komisija nema zakonsko ovlaštenje da oduzima državljanstvo iz razloga navedenih u članu 23. alineja 4., 5. i 6. citiranog zakona (izmjene objavljenje u
„Službenom glasniku BiH“, broj 82/05 - član 1.), tj. iz razloga kada je državljanin osuđen u ili van područja BiH pravosnažnom presudom, radi preduzimanja radnji kojima se narušavaju ustavni poredak i sigurnost BiH, ili kada je osuđen radi članstva u organizaciji koja preduzima takve radnje, pod uslovom da takve radnje ozbiljno štete vitalnom interesu BiH (stav 4. člana 23. istog zakona), odnosno kada je državljanin osuđen u ili van područja BiH za krivično djelo koje uključuje krijumčarenje vatrenog oružja i td. (stav 5 . istog zakona) i kad je državljanin osuđen u ili van BiH za krivično djelo koje proizilazi iz aktivnosti koje se razlikuju od onih iz tačke 4. i 5. ovog člana, a koje ozbiljno štete vitalnim interesima BiH.

Tužena je prekoračila zakonom propisana ovlaštenja naprijed citirana, time što je osporenim rješenjem tužitelju oduzela državljanstvo zbog toga što je u postupku utvrdila da je tužitelj pravomoćnom presudom suda u BiH osuđen na kazne zatvora, dakle iz razloga navedenih u stavu 5. člana 23. citiranog zakona, pa je time počinjena povreda pravila postupka koja bitno utiče na pravilnost rješenja, jer je odlučivala o oduzimanju

državljanstva za koje nije nadležna i ovlaštena u postupku revizije odluka o naturalizaciji. Za oduzimanje državljanstva iz razloga navedenih u članu 23. stav 5. u smislu člana 30. istog zakona nadležno je Ministarstvo civilnih poslova BiH, odnosno kompetentne vlasti entiteta, pa, prema tome, odluku o oduzimanju državljanstva tužitelju iz razloga navedenih u članu 23. stav 5. citiranog zakona može donijeti samo institucija BiH, odnosno Ministarstvo civilnih poslova BiH.

(Presuda Vijeća za upravne sporove Suda BiH broj U-10/07 od 19. 06. 2007. godine)
www.advokat.attorney

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum