• Home

  • Ovo je index stranica foruma
Ugovori razni, odgovornost za štete, vanugovorni odnosi, osiguranja
 #1027  Postao/la sudija
 čet lis 10, 2019 2:56 pm
Ĉlan 279. Zakona o obveznim odnosima

GLAVNICA RANIJEG DOSPJELOG POTRAŢIVANJA U DOMAĆOJ VALUTI KOJA JE ZBOG INFLACIJE UVEĆANA PRIPISIVANJEM OBRAĈUNATIH KAMATA, SMATRA SE DEFINITIVNO FORMIRANOM NA DAN 15.7.1994. GODINE, PA OD TADA BEZ OBZIRA NA NAĈIN OBRAĈUNA, KAMATA SE NE MOŢE PRIPISIVATI GLAVNICI.

Iz obrazloţenja:

Zakon o visini stope zatezne kamate ("Sl.list SFRJ", broj 57/89), koji se primjenjivao kao preuzeti Zakon do stupanja na snagu istoimenog Zakona ("Sl.novine FBiH", broj 18/96) - ĉija je primjena otpoĉela 1.10.1996. g., propisivao je obraĉun zatezne kamate svakog mjeseca konformnom metodom, a po stopi koja je odgovarala stopi Narodne banke (najprije SFRJ a kasnije BiH) uvećanoj za 20%.

Po pravilima matematske nauke, konformni naĉin obraĉuna kamate - interesa, nije podrazumijevao pripisivanje obraĉunate kamate glavnici potraţivanja, već se primjenjivao samo kod perioda docnje kraće od godinu dana, radi pravilnog obraĉuna kamate odreĊene godišnjom stopom, s tim da tako obraĉunata kamata ako docnja traje godinu dana i više, nemoţe preći iznos kamate koji bi se dobio obraĉunom za cijelu godinu po pravilima obiĉnog interesnog raĉuna od sto. Kako se, meĊutim, raniji savezni zakon primjenjivao u periodu izrazito visoke inflacije i stalnog izrazitog obezvreĊivanja domaće valute, u sudskoj praksi je bilo jedinstveno prihvaćeno da se svako mjeseĉno obraĉunata kamata, kada se radi o potraţivanjima u domaćoj valuti, pripisuje glavnici i daljni obraĉun vrši na tako uvećanu glavnicu i kroz takav naĉin obraĉuna vršena je i revalorizacija glavnice, jer se smatralo da bez takvog naĉina obraĉuna, odvojeno izraĉunata zatezna kamata na neuvećanu glavnicu ne postiţe zakonsku svrhu. Tokom cijelog razdoblja od 1990. g. do sredine 1994. godine, domaći novac je bio izloţen uticaju pojaĉane inflacije (obezvreĊivanja) tako da su potraţivanja nakon konverzije i denominacije, i uz takav naĉin obraĉuna dosezala u momentu naplate samo oko trećine realne vrijednosti u vrijeme nastanka, odnosno dospjeća (raĉunate po kursu tadašnjeg dinara napram DEM).

Zatezna kamata ima i funkciju naknade štete koju trpi svaki povjerilac novĉanog potraţivanja već zbog samog zakašnjenja u naplati potraţivanja, a takva njezina uloga bi izostala ako bi u uvjetima inflacije, bila obraĉunata na naĉin koji bi doveo do samo simboliĉnih iznosa i za dulji period zakašnjenja. Stoga je prihvaćen i stav da dok traje ovakav naĉin obraĉuna, dolazi do suspenzije odredaba ĉl. 279. stav
1. Zakona o obligacionim odnosima.

Prihvatajući programirani naĉin obraĉuna bivše SDK iz 1990. g. (kao i bivšeg Zavoda za platni promet) kao ispravan, polazilo se i od toga da naprijed pomenuti zakon nije kao obraĉunsko razdoblje odredio godinu dana, već mjesec, cijeneći pri tome i okolnost da je NB BiH poĉev od 16.2.1992. g. do 1.7.1995. g. odreĊivala eskontne stope mjeseĉno, a u razdoblju od 1.7.1995. g. do 1.4.1996. g. tromjeseĉno.

MeĊutim, naĉin obraĉuna zateznih kamata treba promijeniti poĉev od 15.7.1994. g., kada je stupio na snagu Zakon o promjeni vrijednosti dinara ("Sl.list RBiH", br. 16/94 i 33/94), jer je nakon izvršene denominalizacije tih dinara, novi BH dinar postao stabilna valuta, što najbolje pokazuje okolnost da se zvaniĉni kurs 100 BH dinara à 1 DEM, nije nikada mijenjao. U tim uslovima prestala je potreba da se zatezna kamata, makar je nastavljen naĉin obraĉuna svakog mjeseca primjenom konformne metode do 1.10.1996. g., pripisuje glavnici potraţivanja, i tako ova revalorizira ĉime je prestala i suspenzija odredaba ĉl. 279. st. 1. Zakona o obligacionim odnosima.

Ovo praktiĉno znaĉi da se glavnica ranije dospjelog potraţivanja u domaćoj valuti stalno uvećana pripisivanjem obraĉunate zatezne kamate definitivno formira 15.7.1994. g. i od tada zatezna kamata, bez obzira na koji se naĉin obraĉunava, ne pripisuje glavnici.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Gţ-70/01 od 16.10.2001.god.) NAPOMENA: Ova sentenca je već objavljena u Biltenu sudske prakse Vrhovnog
suda FBiH br. 2/2001, ali se zbog aktuelnosti i znaĉaja objavljuje ponovo.

O nama

Forum Pravo BiH je pokrenut sa ciljem poticanja i poboljšanja komunikacije unutar pravne struke

Pravo BiH

Responzivni forum